Razlika između inačica stranice »Mersad Berber«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine. | Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine. | ||
Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{ | Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad|title=Mersad Berber|publisher=alm.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine. | Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine. |
Trenutačna izmjena od 08:57, 1. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Mersad Berber (Bosanski Petrovac, 1. siječnja 1940. – Zagreb, 7. listopada 2012. ), bosanskohercegovački slikar, jedan od najvećih svjetskih grafičara.
Životopis
Mersad Berber je rođen 1. siječnja 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., u klasi Maksima Sedeja. Postdiplomski studij grafike je zavšio na istoj Akademiji kod Rike Debeljaka. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom te je radio scenografiju i kostimografiju, a 1985. završio je svoj crtani film Tempo Secondo. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u Europi, SAD-u i Aziji. Bio je član Ruske akademije umjetnosti od 2007. godine.[1][2] Godine 1984. Galerija Tate u Londonu uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.[3] Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.
Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista Oslobođenje te nagrada ZAVNOBiH-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju, Monte Carlu, Madridu, Leipzigu, Varni i Krakowu.[4]
Tijekom 1990-ih, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.
Djela
- Hronika o Sarajevu
- Tempo Secondo
- Splav meduze i Komentari
- Bijele slike
- Ljetni sonet za Adaletu, drvorez, 1976.
- Sarajevske razglednice
- Skenderovi soneti
- Put u Skender Vakuf
- Hommage Velazquezu i Ingresu
- Otomanske kronike
- Dubrovački dnevnici
- Osman
- Hommage Vlahu Bukovcu
- Alegorija o Srebrenici
Izvori
- ↑ http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.
- ↑ http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020
- ↑ https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020
- ↑ "Mersad Berber". alm.hr. 5. kolovoza 2017.. https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad Pristupljeno 30. prosinca 2020.
Vanjske poveznice
- Službena stranica www.mersadberber.com pristupljeno 24-10-2020
- Razgovor s Mersadom Berberom, 2005., www.slobodnaevropa.org pristupljeno 24-10-2020
- Eleanor Ettinger Gallery pristupljeno 24-10-2020