Razlika između inačica stranice »Pokolj u Drakuliću«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Pokolj u Drakuliću'''-->{{točnost}} | <!--'''Pokolj u Drakuliću'''-->{{točnost}} | ||
'''Pokolj u Drakuliću''' je masovno pogubljenje [[Srbi|srpskog]] stanovništva koje su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinili pripadnici [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] [[7. veljače]] [[1942.]] u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], točnije u naseljima [[Drakulić]], [[Šargovac]], [[Motike]] i u rudniku Rakovac.<ref>[[#Horvat & Štambuk|Horvat & Štambuk 1946.]], str. 166</ref><ref>{{ | '''Pokolj u Drakuliću''' je masovno pogubljenje [[Srbi|srpskog]] stanovništva koje su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinili pripadnici [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] [[7. veljače]] [[1942.]] u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], točnije u naseljima [[Drakulić]], [[Šargovac]], [[Motike]] i u rudniku Rakovac.<ref>[[#Horvat & Štambuk|Horvat & Štambuk 1946.]], str. 166</ref><ref>{{Citiraj web| url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6270| title=Miroslav Filipović Majstorović - biografija| publisher=Spomen područje Jasenovac| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref> | ||
Pripadnici [[Poglavnikov tjelesni zdrug|II. Poglavnikove tjelesne bojne]] i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su ubili oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete,<ref>{{ | Pripadnici [[Poglavnikov tjelesni zdrug|II. Poglavnikove tjelesne bojne]] i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su ubili oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete,<ref>{{Citiraj web| url=http://balkan-online.com/201002091295/info/pomen-zrtvama-ustaskog-pokolja-u-drakulicu.htm| title=Spomen žrtvama ustaškog pokolja u Drakulićima| publisher=Balkan-online| date=9. veljače 2010| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref> jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. Počinitelje ovog pokolja predvodio je nadporučnik [[Josip Mislov]] u pratnji petrićevačkog župnika, fratra [[Miroslav Filipović|Miroslava Filipovića]], a sve je isplanirao raniji ustaški stožernik dr [[Viktor Gutić]]. Izvršitelji su bili ustaše iz [[Zagreb|Zagreba]] i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg hrvatskog stanovništva. Poklani su, s rijetkim izuzecima, svi Srbi koji su se tog jutra zatekli kod svojih kuća. | ||
Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general [[Edmund Glaise von Horstenau]] je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao zapovjednik [[logor Jasenovac|logora u Jasenovcu]].<ref>{{ | Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general [[Edmund Glaise von Horstenau]] je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao zapovjednik [[logor Jasenovac|logora u Jasenovcu]].<ref>{{Citiraj web| url=http://www.erinnern-und-gedenken.de/das-jahr-1942.html| title=Das Jahr 1942 - Drakulić, Motike und Šargovac| publisher=Erinnern und Gedenken| date=| accessdate=24. lipnja 2012}}</ref> [[Eugen Dido Kvaternik]] je bio zadužio [[Vjekoslav Servatzy|Vjekoslava Servatzyja]] da uhiti i sprovede na sud zapovjednika II. bojne, bojnika Petra Zelića. Zelić je uhićen i poslan na sud u Zagreb ali nije kažnjen nego raspoređen na drugu dužnost.<ref name="UV1 81">Skupina autora – ''Ustaška vojnica 1'', Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 81</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Inačica od 04:55, 1. prosinca 2021.
 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
Pokolj u Drakuliću je masovno pogubljenje srpskog stanovništva koje su tijekom Drugog svjetskog rata počinili pripadnici Ustaške vojnice 7. veljače 1942. u okolici Banje Luke, točnije u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac.[1][2]
Pripadnici II. Poglavnikove tjelesne bojne i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su ubili oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete,[3] jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. Počinitelje ovog pokolja predvodio je nadporučnik Josip Mislov u pratnji petrićevačkog župnika, fratra Miroslava Filipovića, a sve je isplanirao raniji ustaški stožernik dr Viktor Gutić. Izvršitelji su bili ustaše iz Zagreba i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg hrvatskog stanovništva. Poklani su, s rijetkim izuzecima, svi Srbi koji su se tog jutra zatekli kod svojih kuća.
Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general Edmund Glaise von Horstenau je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao zapovjednik logora u Jasenovcu.[4] Eugen Dido Kvaternik je bio zadužio Vjekoslava Servatzyja da uhiti i sprovede na sud zapovjednika II. bojne, bojnika Petra Zelića. Zelić je uhićen i poslan na sud u Zagreb ali nije kažnjen nego raspoređen na drugu dužnost.[5]
Izvori
- ↑ Horvat & Štambuk 1946., str. 166
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Skupina autora – Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 81
Literatura
- Horvat, Štambuk, Joža, Ždenko (1946). Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Michigansko sveučilište. http://books.google.hr/books?id=_sVmPYpzbM8C&q=drakuli%C4%87+1942&dq=drakuli%C4%87+1942&hl=hr&sa=X&ei=NU7nT732B9P24QSYzrCqAQ&ved=0CC8Q6AEwAA