Razlika između inačica stranice »Negev«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Redak 8: Redak 8:
U Negevu se nalazi više zanimljivih kulturnih i zemljopisnih lokacija. Među njima su tri ogromna eroziona kruga koja sliče kraterima (heb. ''mahtešim''), koji su jedinstveni u tom dijelu svijeta: ''ha-Mahteš ha-Gadol'' ("Veliki krater"), ''ha-Mahteš ha-Katan'' ("Mali krater") i [[krater Ramon]]. Ovaj posljednji ujedno je i najveći - on je vjerojatno najveći prirodni [[krater]] na Zemlji (krater koji nije nastao udarom [[asteroid|asteroida]]).
U Negevu se nalazi više zanimljivih kulturnih i zemljopisnih lokacija. Među njima su tri ogromna eroziona kruga koja sliče kraterima (heb. ''mahtešim''), koji su jedinstveni u tom dijelu svijeta: ''ha-Mahteš ha-Gadol'' ("Veliki krater"), ''ha-Mahteš ha-Katan'' ("Mali krater") i [[krater Ramon]]. Ovaj posljednji ujedno je i najveći - on je vjerojatno najveći prirodni [[krater]] na Zemlji (krater koji nije nastao udarom [[asteroid|asteroida]]).


[[Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev]] su [[arheologija|arheološki]] lokaliteti gradova na drevnom [[Put tamjana|putu tamjana]] u pustinji [[Negev]], južni [[Izrael]]. Četiri grada ([[Avdat]], [[Haluza]], [[Mamšit]] i [[Šivta]]) su izravno spajala put [[tamjan]]a, ali i [[put začina]] sa [[Sredozemlje]]m. Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 205. godine.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1107 |title=Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. travnja 2011.}}</ref> Izgradili su ih [[Nabatejci]], staro [[Arapi|arapsko]] pleme [[Hašemitsko kraljevstvo|Hašemitskog kraljevstva]] s prijestolnicom u [[Petra|Petri]] (također svjetska baština od 1985.).  
[[Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev]] su [[arheologija|arheološki]] lokaliteti gradova na drevnom [[Put tamjana|putu tamjana]] u pustinji [[Negev]], južni [[Izrael]]. Četiri grada ([[Avdat]], [[Haluza]], [[Mamšit]] i [[Šivta]]) su izravno spajala put [[tamjan]]a, ali i [[put začina]] sa [[Sredozemlje]]m. Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 205. godine.<ref>{{Citiraj web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1107 |title=Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. travnja 2011.}}</ref> Izgradili su ih [[Nabatejci]], staro [[Arapi|arapsko]] pleme [[Hašemitsko kraljevstvo|Hašemitskog kraljevstva]] s prijestolnicom u [[Petra|Petri]] (također svjetska baština od 1985.).  


== Vidi još ==
== Vidi još ==

Inačica od 02:50, 1. prosinca 2021.

Ruševine u pustinji Negev

Negev (hebrejski נֶגֶב, tiberijadski izgovor: Néḡeḇ; arapski النقب an-Naqab) pustinjsko je područje u južnom Izraelu. U biblijskom hebrejskom, negev znači "jug". Negev zauzima veći dio Južnog okruga Izraela.

Zemljopisno, preko 13.000 km² Negev formira obrnuti trokut čija zapadna stranica dodiruje pustinju Sinajskog poluotoka, a čija je istočna granica Vadi Arabah.

Središte je okruga grad Beer Ševa (oko 200.000 stanovnika) na sjeveru. Južni kraj čini Akapski zaljev (u Izraelu se naziva Eilatski zaljev) i grad Eilat. Među ostalim gradovima tu su Dimona i Mitzpe Ramon, više beduinskih gradova, poput Rahata i Tel Ševe.

U Negevu se nalazi više zanimljivih kulturnih i zemljopisnih lokacija. Među njima su tri ogromna eroziona kruga koja sliče kraterima (heb. mahtešim), koji su jedinstveni u tom dijelu svijeta: ha-Mahteš ha-Gadol ("Veliki krater"), ha-Mahteš ha-Katan ("Mali krater") i krater Ramon. Ovaj posljednji ujedno je i najveći - on je vjerojatno najveći prirodni krater na Zemlji (krater koji nije nastao udarom asteroida).

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev su arheološki lokaliteti gradova na drevnom putu tamjana u pustinji Negev, južni Izrael. Četiri grada (Avdat, Haluza, Mamšit i Šivta) su izravno spajala put tamjana, ali i put začina sa Sredozemljem. Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 205. godine.[1] Izgradili su ih Nabatejci, staro arapsko pleme Hašemitskog kraljevstva s prijestolnicom u Petri (također svjetska baština od 1985.).

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice