More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
Sin je Ahmedov, unuk Kadri-hodže. Rodio se je u Sarajevu, u Mimar-Sinanovoj mahali, a početno obrazovanje dobio je u [[mekteb]]u kod [[hodža|hodže]] Sulejman-efendije Arnauta. Bio izučenim sastavljačem zamolbi i utoka, te zapisa protiv [[urok]]a. Godine 1757. postavljen je za sibjan-mualima (učitelj u vjerskoj školi) u mektebu kod [[Ferhadija (Sarajevo)|Ferhadije]]. Potom je bio [[imam]]om džamije Buzadžizade{{nedostaje izvor}} u Sarajevu, da bi na kraju otvorio svoj pisarnički ured.<ref name="kit">[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Basheskija_Mula_Mustafa/index.html Bašeskija: biografija i cjelovit tekst Ljetopisa na web stranici ''Kitabhana'', ''www.xs4all.nl'']</ref> | Sin je Ahmedov, unuk Kadri-hodže. Rodio se je u Sarajevu, u Mimar-Sinanovoj mahali, a početno obrazovanje dobio je u [[mekteb]]u kod [[hodža|hodže]] Sulejman-efendije Arnauta. Bio izučenim sastavljačem zamolbi i utoka, te zapisa protiv [[urok]]a. Godine 1757. postavljen je za sibjan-mualima (učitelj u vjerskoj školi) u mektebu kod [[Ferhadija (Sarajevo)|Ferhadije]]. Potom je bio [[imam]]om džamije Buzadžizade{{nedostaje izvor}} u Sarajevu, da bi na kraju otvorio svoj pisarnički ured.<ref name="kit">[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Basheskija_Mula_Mustafa/index.html Bašeskija: biografija i cjelovit tekst Ljetopisa na web stranici ''Kitabhana'', ''www.xs4all.nl'']</ref> | ||
Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim europskim državama bila poprište [[doba kuge|kuge]] u 18. stoljeću. Bašeskija je napisao da je 4000 osoba izgubilo život, uglavnom odraslih Bošnjaka.<ref>{{ | Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim europskim državama bila poprište [[doba kuge|kuge]] u 18. stoljeću. Bašeskija je napisao da je 4000 osoba izgubilo život, uglavnom odraslih Bošnjaka.<ref>{{Citiraj web|author=|url=http://books.google.com/books?id=1DHDVf2ITy0C&pg=PA40&dq=mula+mustafa+ba%C5%A1eskija&hl=en&sa=X&ei=dHr7U43hLcrloASL-4D4BQ&ved=0CEkQ6AEwBw#v=onepage&q=mula%20mustafa%20ba%C5%A1eskija&f=false|title=Sarajevo Under Siege: Anthropology in Wartime; Page 40|publisher=Google Books|year=2009|accessdate=25 August 2014}}</ref> | ||
==Ljetopis== | ==Ljetopis== | ||
Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:32
| Mula Mustafa Bašeskija | |
|---|---|
| Puno ime | Mula Mustafa Bašeskija |
| Pseudonim | Ševki |
| Rođenje | 1731. ili 1732. godine Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Smrt | 18. kolovoza 1809.[1] Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | pisac, pjesnik, kroničar |
| Književne vrste | kronika |
Važnija djela
| |
| Portal o životopisima | |
Mula Mustafa Bašeskija (Sarajevo, 1731. ili 1732. – Sarajevo, 18. kolovoza 1809.),[1] bosanskohercegovački je bošnjački[2] ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač pučkoga i kulturnoga blaga. Točan datum rođenja nije u potpunosti utvrđen, a o njemu se zna samo ono što je ostavio u svom djelu Ljetopis. Može se uvrstiti u bosanskohercegovačke astronome.
Životopis
Sin je Ahmedov, unuk Kadri-hodže. Rodio se je u Sarajevu, u Mimar-Sinanovoj mahali, a početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Bio izučenim sastavljačem zamolbi i utoka, te zapisa protiv uroka. Godine 1757. postavljen je za sibjan-mualima (učitelj u vjerskoj školi) u mektebu kod Ferhadije. Potom je bio imamom džamije Buzadžizade[nedostaje izvor] u Sarajevu, da bi na kraju otvorio svoj pisarnički ured.[3]
Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim europskim državama bila poprište kuge u 18. stoljeću. Bašeskija je napisao da je 4000 osoba izgubilo život, uglavnom odraslih Bošnjaka.[4]
Ljetopis
Ljetopis Mule Mustafe Bašeskije ima veliku kulturnu značajnost, jer prikazuje povijest Sarajeva i Bosne u drugoj polovici 18. stoljeća. Ljetopis je napisan na turskome jeziku, a obuhvaća kroniku nekoliko desetljeća, na kraju 18. stoljeća i samom početku 19. stoljeća, u kojoj je zapisao svakodnevne i povijesno važne događaje. Ljetopis je sastavljen arapskim neshi-pismom, a na turskome jeziku, kakvim se tada u Sarajevu i diljem Bosne, govorilo među manjim brojem gradskoga pučanstva. Osmanlije su takav prirodni jezik nazivali bosanskim narječjem ("Bošnjak-lehdže"). Drži se kako je Bašeskija prestao pisati ljetopis zbog svoje bolesti.
Ubraja ga se u najistaknutije predstavnike adžamijske književnosti.[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, I. sv. : A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 1999., ISBN 953-6036-31-2, str. 654.
- ↑ Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., Knjiga prva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0122-1 (cjelina), str. 378. (navodi se: muslimanski kroničar), (NSK)
- ↑ Bašeskija: biografija i cjelovit tekst Ljetopisa na web stranici Kitabhana, www.xs4all.nl
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ adžamijska književnost, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže
