Masakr u Zenici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
Redak 7: Redak 7:
<!--
<!--
prijevod-boš
prijevod-boš
MKSJ je prihvatio tezu da je [[pijaca|pijacu]] u [[Zenica|Zenici]] granatirao HVO 19. aprila 1993. godine iz sela Putičevo, udaljenog 15 kilometara od Zenice, tom prilikom ubijajući 15 i ranjavajući 50 civila. Granate su doletjele u tri naleta po dvije, u 12:10h, 12:24h i 12:29h. Korištena su dva komada artiljerijskog oruđa: D-30 J Howitzeri na ručno punjenje sa sporom razmjenom vatre. Radilo se o profesionalno urađenom artiljerijskom napadu urađenom uz pomoć posmatrača. Dva danska člana ECMM-a su posjetila scenu masakra odmah nakon granatiranja i fotografirala mjesto zločina. Na fotografijama su prikazane scene devastacije pijace, razbacana tijela na zemlji, uništeni automobili i autobusko stajalište, te oštećene zgrade. Hrvati su okrivili Srbe za masakr, ali je MKSJ odbacio takve tvrdnje u predmetu Kordić.<ref name="ICTY: Kordić and Čerkez verdict -  C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 9. The Shelling of Zenica">{{cite web|url=
MKSJ je prihvatio tezu da je [[pijaca|pijacu]] u [[Zenica|Zenici]] granatirao HVO 19. aprila 1993. godine iz sela Putičevo, udaljenog 15 kilometara od Zenice, tom prilikom ubijajući 15 i ranjavajući 50 civila. Granate su doletjele u tri naleta po dvije, u 12:10h, 12:24h i 12:29h. Korištena su dva komada artiljerijskog oruđa: D-30 J Howitzeri na ručno punjenje sa sporom razmjenom vatre. Radilo se o profesionalno urađenom artiljerijskom napadu urađenom uz pomoć posmatrača. Dva danska člana ECMM-a su posjetila scenu masakra odmah nakon granatiranja i fotografirala mjesto zločina. Na fotografijama su prikazane scene devastacije pijace, razbacana tijela na zemlji, uništeni automobili i autobusko stajalište, te oštećene zgrade. Hrvati su okrivili Srbe za masakr, ali je MKSJ odbacio takve tvrdnje u predmetu Kordić.<ref name="ICTY: Kordić and Čerkez verdict -  C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 9. The Shelling of Zenica">{{Citiraj web|url=
http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC9
http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC9
|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict -  C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 9. The Shelling of Zenica |}}</ref>
|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict -  C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 9. The Shelling of Zenica |}}</ref>

Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:33

Masakr u Zenici dogodio se 13. travnja 1993. oko podneva, kada je od granata ispaljenih prema centru Zenice poginulo i ranjeno više civila u trenutku velike gužve[1]. U to doba dana odvijala se velika trgovačka aktivnost u samom centru grada, a u zemljopisnoj zoni koja je bila granatirana nalazilo se dvije do tri tisuće ljudi. Točan broj granata ostao je neutvrđen, iako se spominje brojka od 9 granata ispaljenih iz haubice. Za ovo je pred haaškim sudom bio optužen (i naknadno oslobođen optužbi) general HVO-a Tihomir Blaškić.

Postoje dvije različite tvrdnje o izvoru paljbe: optužba u procesu Blaškiću je tvrdila da su to bili položaji HVO-a u Putičevu[2], dok je obrana zastupala tezu da su granatiranje izvršile srpske snage na Vlašiću [3].

Sudsko vijeće oslobodilo[4] je generala Blaškića optužbi po točkama optužnice kojima se tereti za ovo granatiranje.


Izvori

  1. Proces protiv Blaškića: Granatiranje Zenice
  2. Proces protiv Blaškića: Granatiranje Zenice: teze optuzbe
  3. Proces protiv Blaškića: Granatiranje Zenice: teze odbrane
  4. Proces protiv Blaškića: Granatiranje Zenice: zaključci