Razlika između inačica stranice »Sergej Ejzenštejn«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
Redak 46: | Redak 46: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17296 Sergej Ejzenštejn], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] | * [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17296 Sergej Ejzenštejn], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] | ||
* [https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=1524 Sergej Ejzenštejn], [[Filmska enciklopedija]] | * [https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=1524 Sergej Ejzenštejn], [[Filmska enciklopedija]] |
Trenutačna izmjena od 23:56, 29. studenoga 2021.
Sergej Mihajlovič Ejzenštejn Сергей Михайлович Эйзенштейн | |
Rodno ime | Sergej Mihajlovič Ejzenštejn |
---|---|
Rođenje | 23. siječnja 1898. (Riga, Latvija) |
Smrt | 11. veljače 1948. (Moskva, SSSR) |
Godine rada | 1923. – 1946. |
Supruga | Pera Ataševa (1934. – 1948.) |
Portal o životopisima | |
Portal o filmskoj umjetnosti |
Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898. – Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj.
Karijera
Doživljavao je montažu kao primarno oblikovno načelo filma, što je praktički pokazao u svojim ostvarenjima. Njegovi teorijski radovi izdani su u New Yorku u dvije knjiga – "Film Sense" i "Film Form". Najvažniji i najčitaniji njegov esej Montaža atrakcija objavljen je 1923. godine i u njemu se Eizenstein zalaže za smisleno organiziranje umjetničkih sredstava u složenu cjelinu čiji je cilj omogućiti gledatelju spoznavanje ideološke strukture. Važan je i njegov pedagoški rad na Visokoj državnoj filmskoj školi u Moskvi, a zbog svojih shvaćanja o filozofskoj i estetskoj strukturi filma često je dolazio u sukob s državnim vlastima. 1924. godine snima svoj prvi film "Štrajk" kojega karakterizira dokumentaristički pristup stvarnosti, izražajnost krupnoga plana i žestok ritam u kadrovima i među njima. Najistaknutije Ejzenštejnovo djelo "Oklopnjača Potemkin" snimljeno je 1925. godine. Taj film alegorijski govori o revoluciji kroz temu pobune mornara na carskoj oklopnjači. Film se sastoji od pet dijelova po uzoru na kompoziciju antičkih tragedija. Film "Oktobar" iz 1928. nastao je u čast desete obljetnice Oktobarske revolucije, a godinu kasnije, 1929., nastaje film "Staro i novo". 1938. prikazan je njegov prvi zvučni film "Aleksandar Nevski" koji prikazuje bitku Rusa i Teutonaca na zaleđenom Čudskom jezeru, a filmom dominira ideja patriotizma. Junak u ovom filmu više nije kolektiv, već herojski povijesno autentični lik-ruski princ iz 13. stoljeća. 1941. godine počinje ekranizirati život Ivana Groznog u tri dijela. Prvi dio trilogije izlazi 1943. godine i za njega Ejzenštejn dobiva Staljinov orden. Drugi dio nastao je 1946., ali je bio zabranjen i prikazan je tek 1958., a treći dio nikada nije objavljen (snimljeni materijal bio je uništen).
Filmovi
- "Štrajk",
- "Oklopnjača Potemkin",
- "Oktobar",
- "Staro i novo",
- "Aleksandar Nevski",
- "Ivan Grozni",
- "Que viva Mexico".