Razlika između inačica stranice »Sergej Ejzenštejn«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
Redak 46: Redak 46:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Sergei Eisenstein}}
 
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17296 Sergej Ejzenštejn], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17296 Sergej Ejzenštejn], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=1524 Sergej Ejzenštejn], [[Filmska enciklopedija]]
* [https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=1524 Sergej Ejzenštejn], [[Filmska enciklopedija]]

Trenutačna izmjena od 23:56, 29. studenoga 2021.

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn
Сергей Михайлович Эйзенштейн
Sergej Ejzenštejn
Rodno ime Sergej Mihajlovič Ejzenštejn
Rođenje 23. siječnja 1898. (Riga, Latvija)
Smrt 11. veljače 1948. (Moskva, SSSR)
Godine rada 1923.1946.
Supruga Pera Ataševa (1934. – 1948.)
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898.Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj.

Karijera

Mladi Sergej s Mihajlom i Julijom, njegovim roditeljima.
Ejzenštejn u društvu japanskog glumca.

Doživljavao je montažu kao primarno oblikovno načelo filma, što je praktički pokazao u svojim ostvarenjima. Njegovi teorijski radovi izdani su u New Yorku u dvije knjiga – "Film Sense" i "Film Form". Najvažniji i najčitaniji njegov esej Montaža atrakcija objavljen je 1923. godine i u njemu se Eizenstein zalaže za smisleno organiziranje umjetničkih sredstava u složenu cjelinu čiji je cilj omogućiti gledatelju spoznavanje ideološke strukture. Važan je i njegov pedagoški rad na Visokoj državnoj filmskoj školi u Moskvi, a zbog svojih shvaćanja o filozofskoj i estetskoj strukturi filma često je dolazio u sukob s državnim vlastima. 1924. godine snima svoj prvi film "Štrajk" kojega karakterizira dokumentaristički pristup stvarnosti, izražajnost krupnoga plana i žestok ritam u kadrovima i među njima. Najistaknutije Ejzenštejnovo djelo "Oklopnjača Potemkin" snimljeno je 1925. godine. Taj film alegorijski govori o revoluciji kroz temu pobune mornara na carskoj oklopnjači. Film se sastoji od pet dijelova po uzoru na kompoziciju antičkih tragedija. Film "Oktobar" iz 1928. nastao je u čast desete obljetnice Oktobarske revolucije, a godinu kasnije, 1929., nastaje film "Staro i novo". 1938. prikazan je njegov prvi zvučni film "Aleksandar Nevski" koji prikazuje bitku Rusa i Teutonaca na zaleđenom Čudskom jezeru, a filmom dominira ideja patriotizma. Junak u ovom filmu više nije kolektiv, već herojski povijesno autentični lik-ruski princ iz 13. stoljeća. 1941. godine počinje ekranizirati život Ivana Groznog u tri dijela. Prvi dio trilogije izlazi 1943. godine i za njega Ejzenštejn dobiva Staljinov orden. Drugi dio nastao je 1946., ali je bio zabranjen i prikazan je tek 1958., a treći dio nikada nije objavljen (snimljeni materijal bio je uništen).

Filmovi

Vanjske poveznice