Psalmi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
Redak 79: Redak 79:
:Ni nam vchinil poleg Grehov naſſeh: niti nam je poleg zloch naſſeh povernul.
:Ni nam vchinil poleg Grehov naſſeh: niti nam je poleg zloch naſſeh povernul.


{{Commonscat|Psalters}}
 


[[Kategorija:Stari zavjet]]
[[Kategorija:Stari zavjet]]

Inačica od 29. studeni 2021. u 22:11

Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku
Predložak
Kršćanstvo

Povijest kršćanstva
Isus Krist
Apostoli
Ekumenski koncili
Crkveni raskol
Križarski ratovi
Reformacija

Božanske osobe u kršćanstvu
Bog Otac
Bog Sin
Duh Sveti

Kršćanska vjera
Uskrs
Badnjak
Božić
Duhovi
Deset Božjih zapovijedi

Biblija
Stari zavjet
Novi zavjet
Apokrifne knjige

Kršćanske vjere
Katoličanstvo
Pravoslavlje
Protestantizam

Kršćanski pokreti

Portal:Kršćanstvo

Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta. Knjiga psalama je najveća pojedinačna knjiga Biblije. Psalmi su molitve u stihovima, a imaju najčešće po oko 5 stihova. Oni su, zapravo, vrsta religiozne pjesme, katkad zvane himan, napisane kao molitva Bogu. Psalmi su u drevna vremena bila nadahnuta pjesmarica obožavatelja Jahve (Jehove), uglazbljena i pripremljena za javno obožavanje Boga u njegovom hramu u Jeruzalemu. Psalmi sadrže molitve preklinjanja za milosrđe i pomoć, kao i izraze povjerenja i pouzdanja. Oni obiluju zahvalama i usklicima i uzvicima nenadmašive radosti. Mnogi psalmi imaju naslove, ili natpise, i oni često imenuju pisca. U 73 naslova nalazi se ime Davida. Psalme 2, 72 i 95 također je nesumnjivo napisao David. Osim toga, izgleda da su Psalmi 10 i 71 nastavci Psalma 9 odnosno 70 i stoga ih je mogao napisati David.

"Gospodine, Ti si pastir moj, ni u čem' ja ne oskudjevam. na poljanama zelenim. Ti mi daješ odmora. Na vrutke me tihane vodiš."

Dvanaest psalama je pripisano Azafu, očigledno označavajući Azafovu kuću. Psalam 43 je nastavak Psalma 42 i stoga se može pripisati Korahovim sinovima. Osim što spominje sinove Korahove, Psalam 88 u svom natpisu ukazuje na Hemana, a Psalam 89 imenuje Etana kao pisca. Psalam 90 pripisan je Mojsiju, Psalam 91 vjerojatno je također Mojsijev. Psalam 127 je Salamunov. Dakle preko dvije trećine psalama pripisano je raznim piscima. Njih je kralj David ispjevao kad je bio radostan ili tužan. Ima 150 psalama, koji su podijeljeni u pet knjiga. U nekim od psalama David se kaje za svoje grijehe, u drugima slavi Boga, u trećima proriče dolazak Spasitelja svijeta, tj. Mesije ili Isusa Krista. Tako u jednome od njih opisujući, kao da gleda, Njegovu ljepotu kaže:

„"Ti si najljepši među sinovima ljudskim, blagodat teče iz usta Tvojih".”
(Psalam kralja Davida)
Psalmi su bili kroz stoljeća, pa i danas, najomiljenije molitve kršćana i Knjiga koja potresa i budi iz duhovne učmalosti najokamenjenije ljudsko srce. Ostali postojeći psalmi su Psalam 151, Psalam 152, Psalam 153, Psalam 154 i Psalam 155, a postoji čak 10 glavnih vrsta psalama, od kojih je Psalam 151 prihvaćen među pravoslavcima.
Hebrejski psalmi Grčki psalmi
1–8
9–10 9
11–113 10–112
114–115 113
116 114–115
117–146 116–145
147 146–147
148–150

Psalmi u islamu

U islamu se psalmi nazivaju Zebúr, odnosno Psalmi Davudovi. Smatraju se jednom od četiri velike objave, pored Tevrata (Tore), Indžila i Kurana. Kao takvi, smatraju se govorom Alahovim objavljenim Davudu (Davidu), a ne govorom Davidovim. Međutim, ne koriste se u islamskoj teologiji i bogoštovlju, zbog toga što ih islam smatra iskrivljenima i obezvrijeđenima od strane Židova.

Psalmi u hrvatskom jeziku

Psalmi u hrvatskim inačicama

Gradišćanski hrvatski:

Psalam 118 (117)
Hvalite Gospodina, ar je dobar, ar je vječna ljubav njegova.
Da je dobar, neka sad Izrael pejva, ar je vječna ljubav njegova.
Desnica božja snagu pokaže, desnica božja se zdigne, desnica božja snagu pokaže.
Ne ću umriti hoću i pripovidati djela božja.
Kamen, ki ih od zidarov odbačen, postao je nugaljni kamen.
To je Gospodinovo djelo: Kakovo čudo u naši očima!

Kajkavski: (Prijevodi Ignaca Kristijanovića)

Sholtar 43,1-9
K-konczu, za podvuchanye Korevem szinom
Bose z-vuhi nashem chuli jeszmo: otczi nashi nazveztiliszu nam delo, kojeszi v-dnevih nyihoveh, y v-dnevih ztavinskeh chinil.
Ruka tvoja je narode zaterla, terszi nye otcze nashe zaszadil trapilszi puke ter nye iztiral.
Ar oni zemlyu naszu z-mechom szvojem predobili: niti moch nyihova je nyim pomogala
Nego desznicza tvoja, y rame tvoje, y tvoj miloszerden pogled: pokehdob'h szi nad nyimi dopadnozt imel.
Tiszi takaj szam moj kraly, y moj Bog: koi zapovedash, dasze Jakopu pomase.
Z pomochjum tvojum budemo nepriatele nashe kakti z-rogom razmetali: y vu imenu tvojem budemo one, kojisze proti nam podiseju, zametali.
Arsze nebudem zanashal na luk moj: y mech moj nebudemi pomagal.
Arszi nasz reshil od oneh, koji nasz trapiju vel ztischeju: a one, koji nasz pdurjavaju jeszi oszramotil.
Z-Bogom hochemosze vszaki den hvaliti; y imenu tvojemu vekivechno hvalu zpevati.

Prijevodi Antuna Vranića

Soltar 102,1-10
Za Davida szamoga.
Blagoſzlivlyaj Dúſſa moja Gozpona: y vſza koja vu meni jeſzu, szvéto Ime nyegovo.
Blagoſzlivlyaj Dúſſa moja Gozpona: y nezábiſze iz vſzeh dobrochinztvih nyegoveh.
Koj ſze szmiluje vſzem Prégreſſkam tvojem, koj ozdravlya vſze Bolezti tvoje.
Koj oſzlobadya od Pogublénya Duſſu tvoju, koj Te z-miloſzérdnoztjum koruni y Pomiluványem.
Koj ti z-Dobrim izpuni selyu tvoju: kakti Orel pomladilſze budes.
Vchini Gozpon Miloſzerdnozt, y Praviczu: vſzem koji Kriviczu podnáſſaju.
Ochituval je Púte szvoje Mojſeſſu: szinom Izrael... vólyu szvoju.
Miloztiven je. Gozpon y Miloſzérden: dugo terplyiv, y vnogo miloſzérden.
Nebudeſze neztánoma szerdit, niti na véke nagrſal.
Ni nam vchinil poleg Grehov naſſeh: niti nam je poleg zloch naſſeh povernul.