Margarin: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.cjly.net/deconstructingdinner/090607.htm One-hour Radio Broadcast on Margarine in Canada (Deconstructing Dinner)] | * [http://www.cjly.net/deconstructingdinner/090607.htm One-hour Radio Broadcast on Margarine in Canada (Deconstructing Dinner)] | ||
* [http://www.hyfoma.com/en/content/food-branches-processing-manufacturing/oil-margarines-sauces/margarine/ Hyfoma about margarine] | * [http://www.hyfoma.com/en/content/food-branches-processing-manufacturing/oil-margarines-sauces/margarine/ Hyfoma about margarine] | ||
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 06:08
| ||||||||||||||||||||
Povijest[uredi]
Prvi puta je proizveden u Francuskoj u 19. stoljeću.
Opis[uredi]
Margarin je prema definiciji emulzija vode u ulju dobivena miješanjem i kristalizacijom tekućih sjemenskih biljnih ulja i čvrstih tropskih biljnih masnoća.
Margarini nove generacije obogaćeni su vitaminima, najčešće E, A i D, ne sadrže kolesterol ni transmasne kiseline, sadrže optimalan omjer jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina, a proizvode se od pomno odabranih sirovina visoke kvalitete.
Margarin kakav koristimo danas prošao je kroz mnoge promjene od vremena kada je nastao još davne 1869. i uvijek su promjene vođene idejom da se napravi bolji i zdraviji proizvod. Tako su nastali margarini različitih namjena i svojstava, tvrđi namijenjeni pripravi raznih jela i slastica i mazivi obogaćeni vitaminima, s manjim ili većim udjelom masnoće. Nekada se margarin proizvodio djelimičnim očvršćivanjem biljnih ulja. Taj je postupak generirao stvaranje malog udjela nepoželjnih trans masnih kiselina, ali i taj mali udio bio je dovoljan da se margarinu, neopravdano, pripiše negativni nutricionistički predznak.
Što su zapravo trans masne kiseline? Nezasićene masne kiseline u tzv. trans formi ili trans masne kiseline, prirodno se nalaze u hrani koja sadrži masnoće životinjskog porijekla, a u procesnoj prehrambenoj industriji nastaju prilikom postupka očvršćivanja biljnog ulja do čvrste masti. U posljednje vrijeme sve više ih se povezuje sa povećanjem rizika od bolesti srca i krvožilnog sustava.
Kako su znanstvena saznanja o trans masnim kiselinama i masnoćama općenito, bivala temeljitija to je veći bio napredak u poboljšanju svojstava margarina. Oslanjajući se na najnovija otkrića i znanstveno dokazane tvrdnje, u tehnologiju proizvodnje margarina ugrađivani su novi procesi i nove sirovine. Tako su nastali tzv. “ziro-trans“ margarini.
Moderni margarini kakve danas proizvode napredni proizvođači, u potpunosti udovoljavaju današnjim visokim nutricionističkim kriterijima. Ne sadrže trans masne kiseline, a obzirom da se proizvode od biljnih masnoća, ne sadrže ni kolesterol. Bogati su u mastima topivim vitaminima i tako osiguravaju apsorpciju tih neophonih sastojaka. Postoje namjenski margarini za pripremu jela i slastica, mazivi margarini s optimalnim sastavom masnoća, raznim okusima.
Vanjske poveznice[uredi]
Nedovršeni članak Margarin koji govori o prehrani treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.