More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 05:35
Lezgini su narod koji živi u Kavkazu u predjelima oko rijeke Samur. Ova oblast je poznata i pod nazivom Lezgistan. Računa se da ima oko 800 000 Lezgina, od kojih oko polovine živi u ruskoj republici Dagestanu, dok druga polovina živi u Azerbajdžanu. Prema popisu stanovništva u Rusiji 2010. živjelo je 385 240 Lezgina u Dagestanu.[1] u cijeloj Rusiji 473.722.[2]
Legzijski jezik dio je skupine sjevernoistočnih kavkaskih jezika.
Povijest
U 8. stoljeću Legzini prelaze na sunitski islam. Kasnije padaju pod utjecaj Gruzijaca i Armenaca, koji su ih pokušali obratiti na kršćanstvo no ne uspjevaju. U 16. stoljeću osvajaju ih Osmanlije, a kasnije Iranci.
Početkom 19. stoljeća ova regija potpada pod rusku vrhovnu vlast. Granica uz rijeku Samur bila je prvo ruska a kasnije i unutar sovjetskih uprvanih granica. Poslije neovisnosti Azerbajdžana, Lezgini su se suočili sa idejom da žive u dvije države. Dok Lezgini u Dagestanu uživaju kulturnu autonomiju, azerbajdžanski Lezgini su izloženi procesu asimilacije.
Poznati Lezgini
- Sulejman Kerimov (* 1966) - ruski poduzetnik, oligarh i političar
Literatura
- Friedrich Bodenstedt: Ada, die Lesghierin. Ein Gedicht. Berlin 1953.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Rezultati popisa stanovništva u Rusiji 2010., Excel-tablica 7, 448. red
- ↑ Rezultati popisa stanovništva u Rusiji 2010, Excel-tablica 5, 108. red