Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Borivoj Galić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 4: Redak 4:
| slika_širina            = 250px
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = Prof. dr. ''Borivoj Galić''
| naslov                  = Prof. dr. ''Borivoj Galić''
| datum_rođenja          = [[30. rujna]] [[1938.]]<ref name="oslobođenje">{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/smrtovnice/borivoj-galic-23294 |title=Osmrtnice |work=www.oslobodjenje.ba |date=24. studenog 2017. |accessdate=10. rujna 2019.}}</ref>
| datum_rođenja          = [[30. rujna]] [[1938.]]<ref name="oslobođenje">{{Citiranje weba|url=https://www.oslobodjenje.ba/smrtovnice/borivoj-galic-23294 |title=Osmrtnice |work=www.oslobodjenje.ba |date=24. studenog 2017. |accessdate=10. rujna 2019.}}</ref>
| mjesto_rođenja          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| mjesto_rođenja          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti            = [[20. studenog]] [[2017.]]<ref name="oslobođenje"/>
| datum_smrti            = [[20. studenog]] [[2017.]]<ref name="oslobođenje"/>

Inačica od 25. studeni 2021. u 07:59

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik

Borivoj Galić (Sarajevo, 1938.Sarajevo, 2017.) bio je profesor fizičke i primijenjene kemije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i reprezentativac bivše Jugoslavenske rukometne reprezentacije, dugogodišnji branič Rukometnog kluba Bosna.

Životopis

Borivoj-Boro Galić rođen je u Sarajevu 1938. godine. U rodnom gradu je stekao i osnovno i srednje (gimnazijsko) i visoko obrazovanje (Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu). Umro je u Sarajevu, od melanoma, 20. studenog 2017.[1]

Na matičnom fakultetu je i započeo i završio plodnu nastavno-znanstvenu i znanstvenoistraživačku karijeru: 1964. godine kao asistent, a zatim docent i profesor. Njegov magistarski i doktorski rad usmjerili su ga u područje fizičke kemije u kojem je ostvario svoj puni radni i profesorski potencijal. Njegov rad je u značajnoj mjeri bio usmjeren na primjenu znanstvenih pristupa u razvoju industrije, što je rezultiralo i brojnim nagradama i društvenim priznanjima. Prestižnom bosanskohercegovačkom nagradom “27. juli” odlikovan je 1984. godine.

Profesor Galić ostao je istraživački entuzijast i nakon odlaska u mirovinu, kada s velikom strašću započinje i rukovodi istraživanjima bioaktivnosti dipotasiumtrioksohidroksitetrafluorotriborata K2(B3O3F4OH), potencijalnog terapeutika za više promjena na koži. Ova istraživanja su od 2011. godine rezultirala brojnim, priznatim bibliografskim jedinicama. Svoj entuzijazam i istraživačku energiju nesebično je prenio na više mladih kemičara i biologa s kojima je svakodnevno surađivao. Razvio je i izvorne procedure za ekstrakciju plemenitih metala (platine, zlata, srebra, radona) iz sekundarnih sirovina, različite izvorne namjene.[1]

Profesor Galić, kao veliki znanstveik, izvrstan predavač i praktičar, svojom kreativnom moći i stalnom podrškom motivirao je brojne studente, kolege i suradnike koji nastoje očuvati njegov istraživački žar. Mnogi njegovi akademski nasljednici već su ostvarili značajne znanstvene karijere u zemlji i šire. Stalna znanstvena znatiželja i nemiran istraživački duh profesora Galića, kao i njegov originalni smisao za humor, te nesebična podrška i prijateljstvo će zasigurno nedostajati znanstvenoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Tijekom svoje karijere obnašao je niz različitih rukovodećih dužnosti na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, kao što su Šef Odsjeka za kemiju, prodekan i sl. Od samog osnutka Centra/Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, profesor Galić je bio suradnik i dužnosnik najviših organa, uključujući i Upravni odbor Konzorcija za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Bio je predsjednik i član Savjeta Centra i Nadzornog odbora Instituta u više mandata te član Znanstvenog vijeća.[1]

Vidi još

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Ingeb, ed. (2018). Prvih 30 godina Ingeba/The first 30 years of Ingeb. Sarajevo: Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju/Institute for genetic ingeneering and biotechnology, Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-9-0