Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kerubin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 28: Redak 28:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Cherubs}}
 


* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=434&letter=C Cherub - Jewish Encyclopedia] {{eng oznaka}}
* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=434&letter=C Cherub - Jewish Encyclopedia] {{eng oznaka}}

Posljednja izmjena od 20. studeni 2021. u 10:38

Kerubin brani Adamu i Evi ulaz u Eden, Padova, 14. stoljeće

Kerubin ili kerub (heb. כְּרוּב, asir. ܟܪܘܒܐ, lat. cherubus), prema religijskom vjerovanju, duhovno biće koje se spominje u Bibliji. Prema asirsko-babilonskoj vjerskoj predaji, kerubin je uzvišeno nadnaravno krilato biće, ljudskih ili životinjskih obilježja. U kršćanskoj tradiciji, kerubini predstavljaju čiste duhove koji pripadaju drugom redu anđeoske hijerarhije.[1]

U Starom zavjetu

Kerubini se u Starom zavjetu spominju na više mjesta. U Knjizi postanka[2] Bog je zbog počinjenog grijeha prognao Adama i Evu iz zemaljskog raja, te je postavio kerubine s plamtećim mačem da čuvaju vrata edenskog vrta.[3] Dok su Izraelci boravili u pustinji kerubini nisu bili dio kulta, pojavljuju se tek nakon boravka kovčega Saveza u mjestu Šilou. Kerubini koji su bili postavljeni na ulazu u Salomonov hram nestali su kad i sam kovčeg Saveza. U hramu izgrađenom nakon povratka iz babilonskog sužanjstva u Pomirilištu su se nalazile dvije figurice kerubina.[4]

U Prvoj knjizi o kraljevima (1 Kr 8,7-8)[5] spominju se u dijelu koji opisuje prijenos Zavjetnog kovčega koji je kralj Salomon dao pohraniti u jeruzalemskom hramu. Istovjetni opis navodi se i u Drugoj knjizi Ljetopisa (2 Ljet 5,8).[6]

U Knjizi o proroku Ezekielu (Ez 1,4-28)[7], kerubini se opisuju kao duhovna bića s četiri lica: ljudskim, lavljim, volovskim i orlovim.

U judaističkoj rabinskoj tradiciji

U post-biblijskoj judaističkoj tradiciji postojalo je vjerovanje u židovsku hijerarhiju anđela. Prema nekim tvrdnjama, kerubini su bili prvi objekti stvoreni u svemiru. U Talmudu, u dijelu u kojem se opisuju nebesa i oni koji ih naseljavaju, spomenuti su serafini, međutim ne i kerubini.[8]

U kršćanstvu

U katoličkoj teologiji, od vremena Pseudo-Dionizija Areopagita, uvriježeno je vjrovanje da su kerubini anđeli koji pripadaju visokom drugom redu anđeoske hijerarhije, odmah iza serafina.[9] Kerubini se spominju u Novom zavjetu, u knjizi Otkrivenja (Otk 4,6-8).[10]

Bilješke

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 262.
  2. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 7.
  3. Post 3, 23-24: Zato ga Jahve, Bog, iz vrta edenskoga da obrađuje zemlju iz koje je i uzet. Istjera, dakle, čovjeka i nastani ga istočno od vrta edenskog, pa postavi kerubine i plamen mač koji se svjetlucao – da straže nad stazom koja vodi k stablu života.
  4. ur. Rebić, A., Fučak J., Duda, B., Jeruzalemska Biblija, 5. izd., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., ISBN 953-11-0088-8, bilješke na str. 93.
  5. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 325.
  6. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 403.
  7. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 975.
  8. Kerubin - Jewish Encyclopedia
  9. Cherubim - Catholic Encyclopedia
  10. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1362.-1363.

Literatura

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Kerubin koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.