Kromatida: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
[[Sestrinska kromatida|Sestrinske kromatide]] su dvije kromatide koje su povezane centromerom u kromosom.<ref name="struna"/> | [[Sestrinska kromatida|Sestrinske kromatide]] su dvije kromatide koje su povezane centromerom u kromosom.<ref name="struna"/> | ||
Kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju. Nazivamo ih [[kromomer]]ama (tamni dijelovi, DNK). Dio kromatide koji ne prihvaćaju boju nazivamo [[kromonema]] ([[histon]], bjelančevina, oko 60 aminokiselina).<ref name="VEF">{{ | Kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju. Nazivamo ih [[kromomer]]ama (tamni dijelovi, DNK). Dio kromatide koji ne prihvaćaju boju nazivamo [[kromonema]] ([[histon]], bjelančevina, oko 60 aminokiselina).<ref name="VEF">{{Citiranje weba|title=Stanični organeli - jezgra i kromosomi|url=http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt|work=|publisher=Veterinarski fakultet u Zagrebu|page=13|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref> | ||
== Referencije == | == Referencije == | ||
Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 04:17
Kromatida je tvorevina koja sadržava jednu spiraliziranu i kondenziranu molekulu DNK[1] i bjelančevina.[2] Polovica je udvostručenog kromosoma.[2] Ona je radi mitoze ili mejoze povezana centromerom s drugom jednakom tvorevinom u kromosom.[1]
Prije nego što se udvostruči, kromosom se sastoji od jedne molekule DNK. U podfazi sinteze u interfazi, udvostručuje se DNK u obliku uzvojnice odnosno nastaju kromatide.[3] odnosno drugim riječima, repliciranjem DNK povećava se količina DNK ali se ne povećava broj kromosoma. Kromatide su dvije istovjetne kopije od koja svaka čini jednu polivicu repliciranog kromosoma.[4] Kromatide se u kasnijim fazama stanične diobe razdvajaju po dužini čime postaju jednostruki kromosomi.[5] Obično su genski identični (homozigotni), no mogu se pojaviti male razlike zbog mutacija, čime postaju heterozigotni. Ne smije se miješati s pojmom ploidnosti organizma, koji označuje broj homolognih kromosoma u kromosomu.
Sestrinske kromatide su dvije kromatide koje su povezane centromerom u kromosom.[1]
Kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju. Nazivamo ih kromomerama (tamni dijelovi, DNK). Dio kromatide koji ne prihvaćaju boju nazivamo kromonema (histon, bjelančevina, oko 60 aminokiselina).[6]
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 1,2 kromatida, Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
- ↑ 2,0 2,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
- ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- ↑ Chromatid - A Cell Biology Definition
- ↑ http://www.merriam-webster.com/dictionary/chromatid
- ↑ "Stanični organeli - jezgra i kromosomi". Veterinarski fakultet u Zagrebu. str. 13. http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Pristupljeno 16. listopada 2015.
Vanjske poveznice
- Pavlica, Mirjana. Geni i kromosomi, mrežni udžbenik iz genetike