Razlika između inačica stranice »Kraljevinski toranj«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 43: Redak 43:
|}
|}


'''Kraljevinski toranj''' ([[arapski jezik|arap.]] ''برج المملكة&lrm;'', '''''Burdž al-Mamlaka''''', [[engleski jezik|engl.]] ''Kingdom Tower''), prethodno znan kao '''Milju visok toranj''' (engl. ''Mile-High Tower''), [[neboder]] trenutačno u izgradnji u [[Džeda|Džedi]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], s preliminarnim troškom od 4,6 milijarda [[saudijski rijal|SR]] (1,23 milijarda USD).<ref name=sydherald>{{cite news|url=http://www.smh.com.au/world/milehigh-building-gets-approval-20110417-1djg4.html|title=The tallest building in the world|date=17. travnja 2011. |work=[[The Sydney Morning Herald]]|accessdate=21. travnja 2011.}}</ref> Bit će središnji dio i prva faza 75 milijarda [[saudijski rijal|SR]] (20 milijarda USD)<ref name="truthdiveaugust6">{{cite web | url=http://truthdive.com/2011/08/06/worlds-tallest-tower-to-be-built-for-1-2-bn-in-saudi-arabia.html | title=World’s tallest tower to be built for $1.2 bn in Saudi Arabia | publisher=TruthDive | date=6. kolovoza 2011. | accessdate=6. kolovoza 2011. | author=Devi, Kanchana}}</ref> predložena razvitka znana kao [[Kraljevinski grad (Džeda)|Kraljevinski grad]] koji će biti smješten duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na sjevernoj strani Džede. Ako bude dovršen kao što je planirano, toranj će doseći dotad neviđene visine, postavši [[popis najviših građevina na svijetu|najvišom građevinom na svijetu]], ali i prvom strukturom koja je dosegla oznaku visine od jednog kilometra. Toranj je prvotno planiran da bude visok 1,6 kilometara (1 mi), no geologija se terena pokazala neprikladnom za toranj te visine. [[Kraljevinski toranj#Dizajn|Dizajn]], koji je izradio [[Amerikanci|američki]] arhitekt [[Adrian Smith (architect)|Adrian Smith]] koji je također dizajnirao [[Burdž Kalifu]], inkorporira mnoga jedinstvena strukturalna i estetska obilježja. Tvorac i vođa projekta jest saudijskoarapski princ [[Al-Valid bin Talal]], najbogatiji Arapin na [[Srednji istok|Srednjem istoku]]<ref name="alarabiya1">{{cite web|url=http://www.alarabiya.net/articles/2011/04/04/144136.html|title=Bin Talal remains richest Arab in 2011: report|author=Farid, Sonia|publisher=Alarabiya.net|date=4. travnja 2011.|accessdate=10. kolovoza 2011.}}</ref> i nećak [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud|kralja Abdulaha]]. Al-Valid je predsjednik [[Kraljevinsko holdinško društvo|Kraljevinskog holdinškog društva]] (engl. ''Kingdom Holding Company'', akr. KHC), najvećeg trgovačkog društva u Saudijskoj Arabiji, koje je partner Džedanskog gospodarskog društva (engl. ''Jeddah Economic Company'', akr. JEC), osnovana 2009. radi razvitka Kraljevinskog tornja i grada. Recepcija prijedloga izrazito je polarizirana, stekavši od nekih veliku hvalu kao kulturno značajna ikona koja će simbolizirati bogatstvo i moć nacije dok su drugi propitivali socioekonomske motive prijedloga i predviđaju da će imati negativne financijske posljedice.
'''Kraljevinski toranj''' ([[arapski jezik|arap.]] ''برج المملكة&lrm;'', '''''Burdž al-Mamlaka''''', [[engleski jezik|engl.]] ''Kingdom Tower''), prethodno znan kao '''Milju visok toranj''' (engl. ''Mile-High Tower''), [[neboder]] trenutačno u izgradnji u [[Džeda|Džedi]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], s preliminarnim troškom od 4,6 milijarda [[saudijski rijal|SR]] (1,23 milijarda USD).<ref name=sydherald>{{cite news|url=http://www.smh.com.au/world/milehigh-building-gets-approval-20110417-1djg4.html|title=The tallest building in the world|date=17. travnja 2011. |work=[[The Sydney Morning Herald]]|accessdate=21. travnja 2011.}}</ref> Bit će središnji dio i prva faza 75 milijarda [[saudijski rijal|SR]] (20 milijarda USD)<ref name="truthdiveaugust6">{{Citiranje weba | url=http://truthdive.com/2011/08/06/worlds-tallest-tower-to-be-built-for-1-2-bn-in-saudi-arabia.html | title=World’s tallest tower to be built for $1.2 bn in Saudi Arabia | publisher=TruthDive | date=6. kolovoza 2011. | accessdate=6. kolovoza 2011. | author=Devi, Kanchana}}</ref> predložena razvitka znana kao [[Kraljevinski grad (Džeda)|Kraljevinski grad]] koji će biti smješten duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na sjevernoj strani Džede. Ako bude dovršen kao što je planirano, toranj će doseći dotad neviđene visine, postavši [[popis najviših građevina na svijetu|najvišom građevinom na svijetu]], ali i prvom strukturom koja je dosegla oznaku visine od jednog kilometra. Toranj je prvotno planiran da bude visok 1,6 kilometara (1 mi), no geologija se terena pokazala neprikladnom za toranj te visine. [[Kraljevinski toranj#Dizajn|Dizajn]], koji je izradio [[Amerikanci|američki]] arhitekt [[Adrian Smith (architect)|Adrian Smith]] koji je također dizajnirao [[Burdž Kalifu]], inkorporira mnoga jedinstvena strukturalna i estetska obilježja. Tvorac i vođa projekta jest saudijskoarapski princ [[Al-Valid bin Talal]], najbogatiji Arapin na [[Srednji istok|Srednjem istoku]]<ref name="alarabiya1">{{Citiranje weba|url=http://www.alarabiya.net/articles/2011/04/04/144136.html|title=Bin Talal remains richest Arab in 2011: report|author=Farid, Sonia|publisher=Alarabiya.net|date=4. travnja 2011.|accessdate=10. kolovoza 2011.}}</ref> i nećak [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud|kralja Abdulaha]]. Al-Valid je predsjednik [[Kraljevinsko holdinško društvo|Kraljevinskog holdinškog društva]] (engl. ''Kingdom Holding Company'', akr. KHC), najvećeg trgovačkog društva u Saudijskoj Arabiji, koje je partner Džedanskog gospodarskog društva (engl. ''Jeddah Economic Company'', akr. JEC), osnovana 2009. radi razvitka Kraljevinskog tornja i grada. Recepcija prijedloga izrazito je polarizirana, stekavši od nekih veliku hvalu kao kulturno značajna ikona koja će simbolizirati bogatstvo i moć nacije dok su drugi propitivali socioekonomske motive prijedloga i predviđaju da će imati negativne financijske posljedice.


== Više informacija ==
== Više informacija ==

Inačica od 03:49, 19. studenoga 2021.

Kraljevinski toranj
برج المملكة
240px
računalni nacrt objavljen 2. kolovoza 2011.
bivša imena Milju visok toranj
opće informacije
status u izgradnji
tip mješovita uporaba: uredska, hotelska, rezidencijalna, stambena, opservacijska, trgovinska
arhitektonski stil supervisoki neboder
lokacija Džeda, Saudijska Arabija
koordinate 21°43′59″N 39°05′24″E / 21.733°N 39.090°E / 21.733; 39.090
početak gradnje 1. travnja 2013.
procijenjeni završetak 2019.
trošak 4,6 milijarda SR (1,23 milijarda USD) (preliminarno)
vlasnik Kraljevinsko holdinško društvo
Holdinško društvo Abraar
Abdulrahman Hassan Sharbatly
Grupa Saudi Binladin
uprava Grupa CBRE

Kraljevinski toranj (arap. برج المملكة‎, Burdž al-Mamlaka, engl. Kingdom Tower), prethodno znan kao Milju visok toranj (engl. Mile-High Tower), neboder trenutačno u izgradnji u Džedi u Saudijskoj Arabiji, s preliminarnim troškom od 4,6 milijarda SR (1,23 milijarda USD).[1] Bit će središnji dio i prva faza 75 milijarda SR (20 milijarda USD)[2] predložena razvitka znana kao Kraljevinski grad koji će biti smješten duž Crvenog mora na sjevernoj strani Džede. Ako bude dovršen kao što je planirano, toranj će doseći dotad neviđene visine, postavši najvišom građevinom na svijetu, ali i prvom strukturom koja je dosegla oznaku visine od jednog kilometra. Toranj je prvotno planiran da bude visok 1,6 kilometara (1 mi), no geologija se terena pokazala neprikladnom za toranj te visine. Dizajn, koji je izradio američki arhitekt Adrian Smith koji je također dizajnirao Burdž Kalifu, inkorporira mnoga jedinstvena strukturalna i estetska obilježja. Tvorac i vođa projekta jest saudijskoarapski princ Al-Valid bin Talal, najbogatiji Arapin na Srednjem istoku[3] i nećak kralja Abdulaha. Al-Valid je predsjednik Kraljevinskog holdinškog društva (engl. Kingdom Holding Company, akr. KHC), najvećeg trgovačkog društva u Saudijskoj Arabiji, koje je partner Džedanskog gospodarskog društva (engl. Jeddah Economic Company, akr. JEC), osnovana 2009. radi razvitka Kraljevinskog tornja i grada. Recepcija prijedloga izrazito je polarizirana, stekavši od nekih veliku hvalu kao kulturno značajna ikona koja će simbolizirati bogatstvo i moć nacije dok su drugi propitivali socioekonomske motive prijedloga i predviđaju da će imati negativne financijske posljedice.

Više informacija

Izvori

Vanjske poveznice