More actions
m no summary specified |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
Bodeovi radovi su bili vrlo učinkoviti u širenju zanimanja za astronomiju diljem Njemačke.<ref>[http://www2.royalsociety.org/DServe/dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqCmd=Show.tcl&dsqDb=Persons&dsqPos=0&dsqSearch=%28Surname%3D%27bode%27%29 "Library and Archive Catalogue"] Royal Society. Preuzeto 17. prosinca 2010.</ref> | Bodeovi radovi su bili vrlo učinkoviti u širenju zanimanja za astronomiju diljem Njemačke.<ref>[http://www2.royalsociety.org/DServe/dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqCmd=Show.tcl&dsqDb=Persons&dsqPos=0&dsqSearch=%28Surname%3D%27bode%27%29 "Library and Archive Catalogue"] Royal Society. Preuzeto 17. prosinca 2010.</ref> | ||
Od 1787. do 1825. bio je ravnatelj [[Astronomisches Rechen-Institut|Astronomskog izračunskog instituta]] na sveučilištu u Heidelbergu. Godine 1794. izabran je za inozemnog člana [[Kungliga Vetenskapsakademien|Švedske kraljevske akademije znanosti]]. Travnja 1789. postao je član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva za poboljšanje znanja o prirodi]], stekavši naslov ''fellow of the Royal Society''.<ref>{{ | Od 1787. do 1825. bio je ravnatelj [[Astronomisches Rechen-Institut|Astronomskog izračunskog instituta]] na sveučilištu u Heidelbergu. Godine 1794. izabran je za inozemnog člana [[Kungliga Vetenskapsakademien|Švedske kraljevske akademije znanosti]]. Travnja 1789. postao je član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva za poboljšanje znanja o prirodi]], stekavši naslov ''fellow of the Royal Society''.<ref>{{Citiranje weba | url= http://www2.royalsociety.org/DServe/dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqCmd=Show.tcl&dsqDb=Persons&dsqPos=0&dsqSearch=%28Surname%3D%27bode%27%29| title= Library and Archive Catalogue| publisher= Royal Society|accessdate= 17. prosinca 2010.}}</ref> | ||
Godine 1789. Bodeov kolega iz Kraljevske akademije [[Martin Klaproth]] nadahnut Bodeovim imenom za planet Uran dao je novootkrivenom kemijskom elementu ime "[[uranij]]".<ref>{{ | Godine 1789. Bodeov kolega iz Kraljevske akademije [[Martin Klaproth]] nadahnut Bodeovim imenom za planet Uran dao je novootkrivenom kemijskom elementu ime "[[uranij]]".<ref>{{Citiranje weba|title=The Straight Scoop on Uranium|author=James Finch|date=2006.|publisher=allchemicals.info: The online chemical resource|url=http://www.allchemicals.info/articles/Uranium.php|accessdate=30. ožujka 2009.|archiveurl=https://www.webcitation.org/6BV4q66cP?url=http://www.allchemicals.info/articles/Uranium.php|archivedate=18. listopada 2012.}}</ref> | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Bode, Johann Ehlert – Allgemeine Betrachtungen über das Weltgebäude, 1808 – BEIC 766161.jpg|''Allgemeine Betrachtungen über das Weltgebäude'', 1808 | Bode, Johann Ehlert – Allgemeine Betrachtungen über das Weltgebäude, 1808 – BEIC 766161.jpg|''Allgemeine Betrachtungen über das Weltgebäude'', 1808 | ||
Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 23:01
Johann Elert Bode (Hamburg, 19. siječnja 1747. – Berlin, 23. studenoga 1826.), njemački astronom
Poznat je po reformuliranju i populariziranju Titius-Bodeova zakona. Bode je otkrio orbitu planeta Urana i predložio ime za taj planet. Poznat po otkrivanju galaktike Bodeove maglice.
Izabrana djela
- 1768. (10. izd. 1844.) Anleitung zur Kentniss des Gestirnten Himmels (najslavnije od Bodeovih radova. U ovom djelu prvi je najavio Bodeov zakon.)
- 1774.-1957. Berliner Astronomisches Jahrbuch für 1776-1959 (astronomski godišnjak koji je objavila Berlinska zvjezdarnica, sadrži Bodeove radove)
- 1776. Sammlung astronomischer Tafeln (3 sveska)
- 1776. (3. izd. 1808.) Erläuterung der Sternkunde, uvodna knjiga o zviježđima i njihovim pričama, koja je poslije imala više od deset pretisaka
- 1782. Vorstellung der Gestirne ... des Flamsteadschen Himmelsatlas (Bodeovo revidirano i proširano izdanje Fortinova mala Flamsteedova zvjezdana atlasa.)
- Verzeichniss (sadrži gore opisani zvjezdani atlas, sadrži 5058 zvijezda koje su promatrali Flamsteed, Hevelius, T. Mayer, de la Caille, Messier, le Monnier, Darquier te sami Bode)
- 1801. Uranographia sive Astrorum Descriptio (veliki zvjezdani atlas ilustriran s dvadeset bakrenih ploča)
- Allgemeine Beschreibung und Nachweisung der Gestirne (zvjezdani katalog koji sadrži 17.240 zvijezda)
Bodeovi radovi su bili vrlo učinkoviti u širenju zanimanja za astronomiju diljem Njemačke.[1]
Od 1787. do 1825. bio je ravnatelj Astronomskog izračunskog instituta na sveučilištu u Heidelbergu. Godine 1794. izabran je za inozemnog člana Švedske kraljevske akademije znanosti. Travnja 1789. postao je član Kraljevskog društva za poboljšanje znanja o prirodi, stekavši naslov fellow of the Royal Society.[2] Godine 1789. Bodeov kolega iz Kraljevske akademije Martin Klaproth nadahnut Bodeovim imenom za planet Uran dao je novootkrivenom kemijskom elementu ime "uranij".[3]
-
Allgemeine Betrachtungen über das Weltgebäude, 1808
Izvori
- ↑ "Library and Archive Catalogue" Royal Society. Preuzeto 17. prosinca 2010.
- ↑ "Library and Archive Catalogue". Royal Society. http://www2.royalsociety.org/DServe/dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqCmd=Show.tcl&dsqDb=Persons&dsqPos=0&dsqSearch=%28Surname%3D%27bode%27%29 Pristupljeno 17. prosinca 2010.
- ↑ James Finch (2006.). "The Straight Scoop on Uranium". allchemicals.info: The online chemical resource. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2012.. http://www.allchemicals.info/articles/Uranium.php Pristupljeno 30. ožujka 2009.
Vanjske poveznice
- AtlasCoelestis.com: Vorstellung der Gestirne, napisao J.E. Bode 1782. - pristupljeno 7. rujna 2007. (tal.)
- AtlasCoelestis.com: Uranographia, Berlino 1801 - pristupljeno 7. rujna 2007. (tal.)
- Kratki životopis J. E. Bodea (eng.)