Horda

Ovo je glavno značenje pojma Horda. Za druga značenja pogledajte Horda (razdvojba).

Mongolska horda u pokretu

Horda je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodna podjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju imala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja naziva promiskuitet. U suvremenom društvu nema primjera hordi.

Émile Durkheim navodi da je horda savršeno jednostavno društvo i da ne postoje razlike unutar nje. Više hordi čini klan, a više klanova čini kompleksno društvo i tako redom. Kako je horda društvo relativno malog broja članova, kada dođe do povećanja članstva, horda se pretvara u pleme. Osjećaj pripadnosti u hordama bio je snažan, a postojalo je i krvno srodstvo unutar nje, jer su bile konglomerat obitelji. Vođa horde je bio iznimno poštovan u svojoj obitelji i hordi. Glavne ekonomske aktivnosti horde su skupljanje voća, lov, uzgoj životinja, pecanje itd.

Glavna razlika između horde i plemena je broj članova i sve gore navedene elemente, krvno srodstvo, skupljačka ekonomija, snažan osjećaj pripadnosti i snažan položaj vođe, ima i pleme. Međutim, postoji još razlika na osnovi kojih pravimo razmak između horde i plemena, a to su:

1. plemena imaju izraženiju funkciju obrane u usporedbi s hordom,
2. pleme ima više članova u odnosu na hordu,
3. u plemenima je religija razvijenija, jer u plemenu postoji potreba za većom solidarnosti i snazi političkih i društvenih zakona,
4. zbog veličine i glomaznosti, u plemenima postoji manji osjećaj jedinstva nego u hrodama,
5. plemena se dijele u više podskupina, dok u hordama takva podjela ne postoji,
6. u plemenima je poljoprivreda prihvaćeni način života, dok u hordama bavljenje poljoprivredom nije postojalo u većim razmjerima,
7. pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja.

Etimologija pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi od turske riječi "ordu", što znači vojska.

Izvori

Citati

Knjige

• Schamus, Warren (1994.) (engleskom). Durkheim's Philosophy of Science and the Sociology of Knowledge: Creating an Intellectual Niche. Chichago: University of Chicago Press. ISBN 9780226742519 
• Sharma, Rajendra (1996.) (engleskom). Fundamentals Of Sociology. New Delhi: Atlantic Publishers & Distributors. ISBN 9788171566457 
• Žepić, Božo (1999.). Osnove sociologije. Split: Logos. ISBN 9536099489 

Vidi još

• Rod
• Pleme
• Narod
• Nacija
• Društvo