Razlika između inačica stranice »Rekurzivni jezik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | ||
|author = [[Michael Sipser]] | |author = [[Michael Sipser]] | ||
| year = 1997 | | year = 1997 | ||
Redak 35: | Redak 35: | ||
| pages = 151–170 | | pages = 151–170 | ||
| id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}} | | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}} | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | ||
|author = [[Michael Sipser]] | |author = [[Michael Sipser]] | ||
| year = 1997 | | year = 1997 | ||
Redak 41: | Redak 41: | ||
| publisher = PWS Publishing | | publisher = PWS Publishing | ||
| id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}} | | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| author = Siniša Srbljić | | author = Siniša Srbljić | ||
| title = Jezični procesori 1 | | title = Jezični procesori 1 |
Trenutačna izmjena od 01:46, 18. studenoga 2021.
U matematici, logici i računarstvu, rekurzivni jezik je tip formalnog jezika koji se još zove i rekurzivan, odlučiv ili Turing-odlučiv. Klasa svih rekurzivnih jezika se često zove R, iako se to ime često upotrebljava i za klasu složenosti RP.
Ovaj tip jezika nije definiran u Chomskyjevoj hijerarhiji.
Definicije
U literaturi prevladavaju dvije istovjetne definicije koncepta rekurzivnog jezika:
- Rekurzivni formalni jezik je rekurzivni podskup skupa svih mogući riječi nad abecedom jezika.
- Rekurzivni jezik je formalni jezik za kojeg postoji Turingov stroj koji će, za svaki ulazni niz znakova (simbola) stati i prihvatiti niz ako je on element jezika, a inače ga neće prihvatiti. Turingov stroj uvijek staje - poznat i pod nazivom odlučitelj - i kažemo da odlučuje rekurzivni jezik.
Svi rekurzivni jezici su rekurzivno prebrojivi. Svi regularni, kontekstno neovisni i kontekstno ovisni jezici su rekurzivni.
Svojstva zatvorenosti
Rekurzivni su jezici zatvoreni nad sljedećim operacijama. To jest, ako su L i P dva rekurzivna jezika, tada su i sljedeći jezici također rekurzivni:
- Kleeneov operator [math]\displaystyle{ L^* }[/math] jezika L
- neprebrisujući homeomorfizam φ(L) jezika L
- nadovezivanje (konkatenacija) [math]\displaystyle{ L \circ P }[/math] jezika L i jezika P
- unija [math]\displaystyle{ L \cup P }[/math]
- presjek [math]\displaystyle{ L \cap P }[/math]
- komplement jezika L
- razlika [math]\displaystyle{ L - P }[/math]
Posljednje svojstvo slijedi iz činjenice da se razlika skupova može izraziti preko presjeka i komplementa.
Izvori
- Michael Sipser (1997). "Decidability". Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. str. 151–170. ISBN 0-534-94728-X
- Michael Sipser (1997). Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. ISBN 0-534-94728-X
- Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3
- Chomsky, Noam (1959). "On certain formal properties of grammars". Information and Control 2 (2): 137–167
Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike | |||
---|---|---|---|
Chomskyjeva hijerarhija |
Gramatike | Jezici | Minimalni automat |
Tip 0 | Neograničenih produkcija | Rekurzivno prebrojiv | Turingov stroj |
n/a | (nema uobičajenog imena) | Rekurzivni | Odlučitelj |
Tip 1 | Kontekstno ovisna | Kontekstno ovisni | Linearno ograničen |
n/a | Indeksirana | Indeksirani | Ugniježđenog stoga |
Tip 2 | Kontekstno neovisna | Kontekstno neovisni | Nedeterministički potisni |
n/a | Deterministička kontekstno neovisna | Deterministički kontekstno neovisni | Deterministički potisni |
Tip 3 | Regularna | Regularni | Konačni |
Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije. |