Razlika između inačica stranice »Quaestor sacri palatii«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
Redak 2: Redak 2:


==Izvori==
==Izvori==
* {{cite book |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}}
* {{Citiranje knjige |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B. |authorlink=J. B. Bury |year=1911 |publisher=Oxford University Publishing}}
* {{cite book | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}}
* {{Citiranje knjige | editor-last=Kazhdan | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan |year=1991 | title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-504652-6}}
* {{cite book | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=978-0-674-01564-7 | url=http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC}}
* {{Citiranje knjige | title=Ruling the later Roman Empire | first=Christopher |last=Kelly | publisher=Harvard University Press | year=2004 | isbn=978-0-674-01564-7 | url=http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC}}


[[Kategorija:Bizant]]
[[Kategorija:Bizant]]
[[Kategorija:Stari Rim]]
[[Kategorija:Stari Rim]]

Inačica od 01:01, 18. studenoga 2021.

Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.

Izvori