Philippe Dreyfus: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 23:09

Philippe Dreyfus je Francuski informatički pionir.^[1]

Nakon magisterija fizike, 1950 g. na École supérieure de physique et de chimie industrielles de la ville de Paris,^[2] postaje profesor na sveučilištu Harvard služeći se Mark I, prvim automatskim računalom ikad izrađenim. 1958 postaje direktorBull Calculus Centre.

1962. godine stvara pojam Informatique .^[1]

1965. godine postaje direktor CAP Europe, Englesko-Francuske tvrtke, kao i direktor CAP Francuska i CAP UK. Nakon spajanja CAP Francuske i CAP Europe sa Sogetijem, i preuzimanja Geminija (USA), postaje 1975 g. potpredsjednik Sogetija, što je i danas.

Philippe Dreyfus član je ECSA Council (European Computing Services Association) i osnivač Syntec Informatique.

1962. godine razvija koncept programskog jezika, a 1990. godine uvodi koncept informativityja ( Informativité ).

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Gammack, John; Hobbs, Valerie; Pigott, Diarmuid (2006). The book of informatics. Thomson Learning Nelson. str. 2. ISBN 0170130444. http://books.google.com/books?id=Chwg077PIlsC&pg=PA2&dq=informatics%22Philippe+Dreyfus%22+-Wikipedia+-inpublisher:icon&as_brr=3&cd=1#v=onepage&q=informatics%22Philippe%20Dreyfus%22%20-Wikipedia%20-inpublisher%3Aicon&f=false
↑ ESPCI ParisTech Alumni 1950

[tln-1] 1,0 ^1,1 Gammack, John; Hobbs, Valerie; Pigott, Diarmuid (2006). The book of informatics. Thomson Learning Nelson. str. 2. ISBN 0170130444. http://books.google.com/books?id=Chwg077PIlsC&pg=PA2&dq=informatics%22Philippe+Dreyfus%22+-Wikipedia+-inpublisher:icon&as_brr=3&cd=1#v=onepage&q=informatics%22Philippe%20Dreyfus%22%20-Wikipedia%20-inpublisher%3Aicon&f=false

[2] ESPCI ParisTech Alumni 1950

[1]

[2]

Inačica od 29. rujan 2021. u 06:12 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 23:09 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Philippe Dreyfus'''-->'''Philippe Dreyfus''' je [[Francuska\|Francuski]] [[informatika \|informatički]] pionir.<ref name=tln>{{~~cite book~~\|title=The book of informatics\|first1=John\|last1=Gammack\|first2=Valerie\|last2=Hobbs\|first3=Diarmuid\|last3=Pigott\|publisher=Thomson Learning Nelson\|year=2006\|ISBN=0170130444\|pages=2\|url=http://books.google.com/books?id=Chwg077PIlsC&pg=PA2&dq=informatics%22Philippe+Dreyfus%22+-Wikipedia+-inpublisher:icon&as_brr=3&cd=1#v=onepage&q=informatics%22Philippe%20Dreyfus%22%20-Wikipedia%20-inpublisher%3Aicon&f=false}}</ref>		<!--'''Philippe Dreyfus'''-->'''Philippe Dreyfus''' je [[Francuska\|Francuski]] [[informatika \|informatički]] pionir.<ref name=tln>{{Citiranje knjige\|title=The book of informatics\|first1=John\|last1=Gammack\|first2=Valerie\|last2=Hobbs\|first3=Diarmuid\|last3=Pigott\|publisher=Thomson Learning Nelson\|year=2006\|ISBN=0170130444\|pages=2\|url=http://books.google.com/books?id=Chwg077PIlsC&pg=PA2&dq=informatics%22Philippe+Dreyfus%22+-Wikipedia+-inpublisher:icon&as_brr=3&cd=1#v=onepage&q=informatics%22Philippe%20Dreyfus%22%20-Wikipedia%20-inpublisher%3Aicon&f=false}}</ref>

	Nakon magisterija fizike, 1950 g. na École supérieure de physique et de chimie industrielles de la ville de Paris,<ref>[http://www.espci.org/fr/anciens/eleves/66/ ESPCI ParisTech Alumni 1950]</ref> postaje profesor na [[Sveučilište Harvard \|sveučilištu Harvard]] služeći se [[Harvard Mark I\|Mark I]], prvim automatskim računalom ikad izrađenim. 1958 postaje direktorBull Calculus Centre.		Nakon magisterija fizike, 1950 g. na École supérieure de physique et de chimie industrielles de la ville de Paris,<ref>[http://www.espci.org/fr/anciens/eleves/66/ ESPCI ParisTech Alumni 1950]</ref> postaje profesor na [[Sveučilište Harvard \|sveučilištu Harvard]] služeći se [[Harvard Mark I\|Mark I]], prvim automatskim računalom ikad izrađenim. 1958 postaje direktorBull Calculus Centre.