Razlika između inačica stranice »Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Crka je korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku sv. Luke i već preko 180 godina ne služi nikome. | Crka je korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku sv. Luke i već preko 180 godina ne služi nikome. | ||
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je graditeljsku cjelinu crkvu sv. Marije (pretvorenu u Fethiju, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Comm">{{ | Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je graditeljsku cjelinu crkvu sv. Marije (pretvorenu u Fethiju, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Comm">{{Citiranje weba|title=Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke, graditeljska cjelina|language=boš.|url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1316|publisher=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate=2003.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106234603/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1316|archivedate=6. siječnja 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://kons.gov.ba/nacionalni_spomenici/Nacionalni_spomenici/default.aspx?id=7206&langTag=hr-HR|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|publisher=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate=18. studenoga 2016.}}</ref> | ||
U blizini su druge jajačke znamenitosti: [[Medvjed kula]], [[Katakombe u Jajcu|Katakombe]], Ženska (Dizdareva) džamija, Sahat kula, Dizdareva kuća, Pećine i rimski sarkofazi. U blizini je [[jajačka tvrđava|gradskih zidina]]. | U blizini su druge jajačke znamenitosti: [[Medvjed kula]], [[Katakombe u Jajcu|Katakombe]], Ženska (Dizdareva) džamija, Sahat kula, Dizdareva kuća, Pećine i rimski sarkofazi. U blizini je [[jajačka tvrđava|gradskih zidina]]. | ||
Trenutačna izmjena od 11:55, 17. studenoga 2021.
|
Franjevački samostan i crkva sv. Marije
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Jajce |
| Koordinate | 44°20′22″N 17°16′09″E / 44.33934°N 17.26910°E |
| Godine izgradnje | 12. ili 13. stoljeće |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Marija |
| Arhitektonski stil | romanika |
Franjevački samostan i crkva sv. Marije bili su samostan i crkva bosanskih franjevaca u Jajcu. Crkva Sv. Marije je temelj državnosti BiH, krunidbena, oprosna, zavjetna i najstarija crkva na ovim prostorima.
Nije sasvim sigurno kad je osnovan ovaj samostan u Jajcu. Pouzdano se zna da su franjevci u Jajcu početkom 15. stoljeća imali samostansku crkvu sv. Marije. Ona je kao romanička građevina nastala u 12. ili 13. stoljeću.[1] Nije poznato kojem je svecu crkva bila prije posvećena. Franjevci su ovamo došli koncem 14. stoljeća i zatekli ju staru i ruševnu. 1404. su sagradili samostan i povjesničari su se slagali da su tad obnovili crkvu i namijenili ju Blaženoj Djevici Mariji. Literatura novijeg doba spominje Stanicu (Stanu) Radosalić, suprugu bogatog jajačkog trgovca, Radiča Radosalića koja u svojoj oporuci iz 1484. godine, zapisanoj u Splitu, tvrdi da je ona podigla crkvu sv. Marije u Jajcu. No crkva je sasvim izvjesno starija.[2] U prvom ili drugom desetljeću 15. stoljeća[1] obnovljena u gotičkom stilu. Prilikom pregradnje ostataka romaničke crkve u gotičku, ugrađena je rozeta u zapadnom zidu. Nije poznato ni tko je obnovio crkvu. Mnogo govori da su to napravili franjevci, jer im je trebala samostanska crkva, druge u blizini nije bilo, a već su imali tu ruševnu.[2] Njezini su zidovi bili oslikani, a jedna sačuvana kompozicija ("mrtvački ples") tema je karakteristična za franjevačke srednjovjekovne crkve.[1] Prema nekima crkvu je oslikao slikar Martin Petković. Do 1460-ih crkva je bila bez zvonika, ili je nekadašnji zvonik srušen. Novi je sagrađen kad su moći sv. Luke Evanđelista stigle u Jajce.[2] God. 1460.-63. uz crkvu je podignut toranj sv. Luke, koji je dobio takav naziv jer su se u crkvi tih godina čuvale moći sveca, što ih je tamo donijela kraljica Mara. Franjevci su uz ovu imali i crkvu sv. Katarine. Nju je vjerojatno dala sagraditi kraljica Katarina.[1]
Nakon provale Turaka moći su prodane Mlečanima. Danas se one čuvaju u crkvi San Giobbe u Veneciji. Toranj je u donjem dijelu izveden u gotičkom stilu, dok su gornje tri galerije s romaničkim obilježjima. Nakon konačnog osvajanja Jajca 1527./1528. god., Turci su crkvu sv. Marije[1] oteli od franjevaca, nisu ju ni kupili niti im ju je itko darovao, pregradili u džamiju, a toranj je služio kao minaret. Od crkve su danas preostale ruševine, dok je toranj sv. Luke u cijelosti očuvan.[1]
Nakon osmanskog osvajanja Jajce je izgubilo na važnosti. Posljedica je bila da su u 17. st. zidovi jajačke utvrde uvelike osuli, veliki požar 1658. potpuno je uništen i poslije tek donekle popravljen. Jajačke su utvrde bile ruševne sve do 1880-ih i austro-ugarske uprave. Tad se izvode nešto veći konzervatorski radovi. Nisu zaobišli ni ovaj kompleks. Veći konzervacijski radovi obavljeni su na citadeli i na tornju sv. Luke.[3] Crka je korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku sv. Luke i već preko 180 godina ne služi nikome.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je graditeljsku cjelinu crkvu sv. Marije (pretvorenu u Fethiju, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke za nacionalni spomenik BiH.[4][5]
U blizini su druge jajačke znamenitosti: Medvjed kula, Katakombe, Ženska (Dizdareva) džamija, Sahat kula, Dizdareva kuća, Pećine i rimski sarkofazi. U blizini je gradskih zidina.
2010-ih problem je postalo muslimansko-bošnjačko neutemeljeno svojatanje ove crkve koju svojata Medžlis Islamske zajednice Jajce. Po pravu prvenstva pripada katoličkoj Crkvi jer ju je izgradila katolička zajednica, od koje je oteta i ta institucija koja polaže pravo na crkvu postoji i danas i treba ju dogovorno vratiti. Primjer su molitveni prostori po kojima je Islamska vjerska zajednica dobila molitvene prostore koje je komunistička vlast nacionalizirala. Mejtef je nacionaliziran poslije Drugog svjetskog i pretvoren u područnu osnovnu školu. IZ-u je vraćen 1970-ih. U Jajcu je danas pozitivan primjer tamo gdje su u ovlasti dužnosnici Hrvati. Uz vraćanje mejtefa i uvođenje u posjed tzv. Pavelićeve ili Hadnan džamije 1999. godine hrvatski su primjeri dobre volje.[6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 9. studenoga 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Franjevački samostan Jajce (Arhivirano 15. lipnja 2016.) Bruno Ljubez: Crkva sv. Marije, (pristupljeno 18. studenoga 2016.)
- ↑ Herceg Bosna - Hrvati Bosne i Hercegovine Jajce (pristupljeno 9. studenoga 2016.)
- ↑ "Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa zvonikom sv. Luke, graditeljska cjelina" (boš.). Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2015.. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1316 Pristupljeno 2003.
- ↑ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine". Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika. http://kons.gov.ba/nacionalni_spomenici/Nacionalni_spomenici/default.aspx?id=7206&langTag=hr-HR Pristupljeno 18. studenoga 2016.
- ↑ Hrvatski medijski servis HMS: ŠIMUNOVIĆ: Islamska zajednica identificira se s osmanskim osvajačima; crkvu sv. Marije vratiti Katoličkoj crkvi, 11. lipnja 2019. (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.