Džamija Fethija u Teočaku: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Džamija Fethija u Teočaku'''-->[[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|250px|Lijevo: Tvrđava u Teočaku, zarasla u šumu. Desno: Džamija Fethija.]] | <!--'''Džamija Fethija u Teočaku'''-->[[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|250px|Lijevo: Tvrđava u Teočaku, zarasla u šumu. Desno: Džamija Fethija.]] | ||
'''Džamija Fethija''', dio [[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak|prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka]]. Za razliku od ostataka tvrđave tj. utvrđenog grada, <ref name="Pogledajte"/> od kojeg je ostala samo stara oronula [[kula]]<ref name="DW"/>, džamija je obnovljena. Džamija je podno [[Tvrđava u Teočaku|tvrđave]], kao i [[nišan]]i iz osmanskog perioda te osam [[Kamene kugle u Teočaku|kamenih granitnih kugli]]. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.<ref name="Pogledajte">(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/552-mogucnosti-obnove-starog-grada-teocak Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Mogućnosti obnove Starog grada Teočak '' 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Prije rata bila je pod zaštitom države,<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> od 1959. godine. Ni za tvrđavu ni za džamiju nema jasnih izvora kad je podignuta. Izvjesno je da je podignuta poslije gradnje tvrđave. Starija moderna historiografija držala se da je podignuta [[1548.]] za vladavine sultana [[Bajazid II.|Bajazida II.]]. Novija istraživanja donijela su neke podatke da je možda podignuta za vrijeme vladavine Mehmeda II. Fatiha [[1451.]] godine, što je u oprjeci s podatcima koji su i danas na natpisu džamije da je ona sagrađena 1548.godine. Džamija je više puta obnavljana i u dobrom je stanju. Povremeno je u funkciji, zato što je podosta udaljena od naselja.<ref name="glas Drine">{{ | '''Džamija Fethija''', dio [[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak|prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka]]. Za razliku od ostataka tvrđave tj. utvrđenog grada, <ref name="Pogledajte"/> od kojeg je ostala samo stara oronula [[kula]]<ref name="DW"/>, džamija je obnovljena. Džamija je podno [[Tvrđava u Teočaku|tvrđave]], kao i [[nišan]]i iz osmanskog perioda te osam [[Kamene kugle u Teočaku|kamenih granitnih kugli]]. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.<ref name="Pogledajte">(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/552-mogucnosti-obnove-starog-grada-teocak Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Mogućnosti obnove Starog grada Teočak '' 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Prije rata bila je pod zaštitom države,<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> od 1959. godine. Ni za tvrđavu ni za džamiju nema jasnih izvora kad je podignuta. Izvjesno je da je podignuta poslije gradnje tvrđave. Starija moderna historiografija držala se da je podignuta [[1548.]] za vladavine sultana [[Bajazid II.|Bajazida II.]]. Novija istraživanja donijela su neke podatke da je možda podignuta za vrijeme vladavine Mehmeda II. Fatiha [[1451.]] godine, što je u oprjeci s podatcima koji su i danas na natpisu džamije da je ona sagrađena 1548.godine. Džamija je više puta obnavljana i u dobrom je stanju. Povremeno je u funkciji, zato što je podosta udaljena od naselja.<ref name="glas Drine">{{Citiranje weba|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-i-fethija-dzamija-zaboravljeni-od-svih/|title=Teočak: Tvrđava Stari grad i Fethija džamija zaboravljeni od svih|author=Samira Bilalić, Enver Džuzdanović|work=radioglasdrine.com|date=4. srpnja 2014.|accessdate=9. ožujka 2019.|language=boš.}}</ref> | ||
Kad su Osmanlije osvajale nove krajeve, napose gradove, običavali su pretvarati crkve u džamije. To su npr. napravili sa crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, [[Džamija Fethija u Bihaću|sv. Ante]] u Bišću. Prenamijenjene crkve znale su dobiti ime '''Fethija''' (Osvojena), iz čega se izvodi zaključak da je ovdje nekad bila [[crkva]]. | Kad su Osmanlije osvajale nove krajeve, napose gradove, običavali su pretvarati crkve u džamije. To su npr. napravili sa crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, [[Džamija Fethija u Bihaću|sv. Ante]] u Bišću. Prenamijenjene crkve znale su dobiti ime '''Fethija''' (Osvojena), iz čega se izvodi zaključak da je ovdje nekad bila [[crkva]]. | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 04:18
Džamija Fethija, dio prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka. Za razliku od ostataka tvrđave tj. utvrđenog grada, [1] od kojeg je ostala samo stara oronula kula[2], džamija je obnovljena. Džamija je podno tvrđave, kao i nišani iz osmanskog perioda te osam kamenih granitnih kugli. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.[1] Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[3] Prije rata bila je pod zaštitom države,[2] od 1959. godine. Ni za tvrđavu ni za džamiju nema jasnih izvora kad je podignuta. Izvjesno je da je podignuta poslije gradnje tvrđave. Starija moderna historiografija držala se da je podignuta 1548. za vladavine sultana Bajazida II.. Novija istraživanja donijela su neke podatke da je možda podignuta za vrijeme vladavine Mehmeda II. Fatiha 1451. godine, što je u oprjeci s podatcima koji su i danas na natpisu džamije da je ona sagrađena 1548.godine. Džamija je više puta obnavljana i u dobrom je stanju. Povremeno je u funkciji, zato što je podosta udaljena od naselja.[4] Kad su Osmanlije osvajale nove krajeve, napose gradove, običavali su pretvarati crkve u džamije. To su npr. napravili sa crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, sv. Ante u Bišću. Prenamijenjene crkve znale su dobiti ime Fethija (Osvojena), iz čega se izvodi zaključak da je ovdje nekad bila crkva.
U srpskoj agresiji preživjela je sve topničke napade i nije bila pogođena.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (boš.) Deutsche Welle Emir Musli: Zaboravljena kula 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Mogućnosti obnove Starog grada Teočak 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasiweb
• Parametarwebsitenije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb
Vanjske poveznice
- Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Džamija Fethija u Teočaku