More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Duško Tadić'''-->'''Duško Tadić''' ([[1. listopada]] [[1955.]], [[Kozarac]], [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="icty"/>) bivši je stražar u [[logor Omarska|logorima Omarska]] i [[logor Trnopolje|Trnopolje]], član [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpske demokratske stranke]] i član srpske [[paravojska|paravojske]] koja je izvela napade na [[Prijedor]] tijekom [[rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. Znakovit je po tome što je 1997. postao prva osoba osuđena na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]] - osuđen je na 20 godina zatvora.<ref>{{ | <!--'''Duško Tadić'''-->'''Duško Tadić''' ([[1. listopada]] [[1955.]], [[Kozarac]], [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="icty"/>) bivši je stražar u [[logor Omarska|logorima Omarska]] i [[logor Trnopolje|Trnopolje]], član [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpske demokratske stranke]] i član srpske [[paravojska|paravojske]] koja je izvela napade na [[Prijedor]] tijekom [[rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. Znakovit je po tome što je 1997. postao prva osoba osuđena na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]] - osuđen je na 20 godina zatvora.<ref>{{Citiranje weba| title=Germany jails Serb war crimes convict| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/977149.stm |publisher=BBC News| date=2000-10-17| accessdate=2011-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba| title=A Bosnian Serb Gets 20 Years for War Crimes| url=http://www.nytimes.com/1997/07/15/world/a-bosnian-serb-gets-20-years-for-war-crimes.html?ref=dusantadic |publisher=New York Times| date=1997-07-15| accessdate=2011-01-20}}</ref> | ||
==Suđenje u Haagu== | ==Suđenje u Haagu== | ||
Tadić je 1994. uhićen u [[München]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]], nakon što su ga bosanske izbjeglice identificirale kao njihovog mučitelja.<ref name="cnn">{{ | Tadić je 1994. uhićen u [[München]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]], nakon što su ga bosanske izbjeglice identificirale kao njihovog mučitelja.<ref name="cnn">{{Citiranje weba| title=Prosecutor details Bosnian's alleged atrocities |url=http://edition.cnn.com/WORLD/Bosnia/updates/9605/07/war.crimes/index.html?iref=allsearch |publisher=CNN| date=1996-05-07| accessdate=2011-01-20}}</ref> ICTY je pred kraj 1995. izdao prvu optužnicu protiv njega,<ref>{{Citiranje weba| title=Tužitelj protiv Duška Tadića - Optužnica| url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/ind/bcs/tad-2ai951214b.htm |publisher=ICTY| date=1995-12-14| accessdate=2011-01-20}}</ref> nakon čega je prebačen u [[Haag]]. Suđenje Tadiću počelo je 1996. On sam se izjasnio da "nije kriv" po točkama optužbe a njegovi odvjetnici branili su ga taktikom da je žrtva zamjene identiteta.<ref name="cnn"/> | ||
ICTY je tijekom suđenja Tadiću po prvi put oblikovao nekoliko prijelomnih stajališta oko sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Na zahtjev optuženog da mu Međunarodni sud ne može suditi jer je "rat u BiH bio građanski rat", ICTY je naveo sljedeće: | ICTY je tijekom suđenja Tadiću po prvi put oblikovao nekoliko prijelomnih stajališta oko sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Na zahtjev optuženog da mu Međunarodni sud ne može suditi jer je "rat u BiH bio građanski rat", ICTY je naveo sljedeće: | ||
{{citiranje|Oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji započeo je nedugo nakon datuma kada su [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] proglasile svoju neovisnost, 25.6. [[1991.]], između vojnih snaga [[SFRJ]] i Slovenije i Hrvatske. Takvi oružani sukobi bi se naravno trebali karakterizirati kao unutarnji jer su zamrznuti na tri mjeseca kao posljedica prijedloga [[Europska komisija|EK]]-a. Nakon isteka razdoblja od tri mjeseca, 7.10. 1991., Slovenija je proglasila neovisnost koje je stupilo odmah na snagu, a Hrvatska 8.10. 1991. Dakle, oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji bi se trebao smatrati međunarodnim od 8.10. 1991. jer je neovisnost tih država bila definitivna od tog datuma.<ref name="ICTY-Tadic">{{ | {{citiranje|Oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji započeo je nedugo nakon datuma kada su [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] proglasile svoju neovisnost, 25.6. [[1991.]], između vojnih snaga [[SFRJ]] i Slovenije i Hrvatske. Takvi oružani sukobi bi se naravno trebali karakterizirati kao unutarnji jer su zamrznuti na tri mjeseca kao posljedica prijedloga [[Europska komisija|EK]]-a. Nakon isteka razdoblja od tri mjeseca, 7.10. 1991., Slovenija je proglasila neovisnost koje je stupilo odmah na snagu, a Hrvatska 8.10. 1991. Dakle, oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji bi se trebao smatrati međunarodnim od 8.10. 1991. jer je neovisnost tih država bila definitivna od tog datuma.<ref name="ICTY-Tadic">{{Citiranje weba |title=PROSECUTOR v. DUSKO TADIC a/k/a "DULE" | url= http://www.icty.org/x/cases/tadic/acdec/en/51002723.htm | publisher= ICTY | date= October 5, 1995 | accessdate= 2011-01-20}}</ref>}} | ||
Također, po prvi put je predstavljeno stajalište da je razlog rata u BiH bio stvaranje "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]". | Također, po prvi put je predstavljeno stajalište da je razlog rata u BiH bio stvaranje "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]". | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
==Presuda== | ==Presuda== | ||
Suđenje je trajalo 79 dana a za tužiteljstvo je svjedočilo sveukupno 86 svjedoka.<ref name="icty">{{ | Suđenje je trajalo 79 dana a za tužiteljstvo je svjedočilo sveukupno 86 svjedoka.<ref name="icty">{{Citiranje weba| url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/bcs/cis_tadic_BCS.pdf |title=Presuda protiv Duška Tadića |publisher=ICTY| date=2002-07-30 |accessdate=2011-01-20}}</ref> 1997. ICTY je donio presudu. Tadić je proglašen krivim za sljedeće zločine:<ref name="icty"/> | ||
*Hotimično lišavanje života; [[mučenje]] ili nečovječno postupanje; hotimično nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja (teške povrede [[Ženevska konvencija|Ženevskih konvencija]] iz 1949.) | *Hotimično lišavanje života; [[mučenje]] ili nečovječno postupanje; hotimično nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja (teške povrede [[Ženevska konvencija|Ženevskih konvencija]] iz 1949.) | ||
**Tijekom napada na Kozarac i okolno područje, sudjelovao je u sakupljanju i prisilnom premještanju civila u zatočeničke logore. | **Tijekom napada na Kozarac i okolno područje, sudjelovao je u sakupljanju i prisilnom premještanju civila u zatočeničke logore. | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
**Sudjelovao je u ubojstvu petorice muškaraca u [[Jaskići]]ma, selu kraj Prijedora. | **Sudjelovao je u ubojstvu petorice muškaraca u [[Jaskići]]ma, selu kraj Prijedora. | ||
Osuđen je na 20 godina zatvora i poslan na služenje kazne u Njemačkoj. Tadić je uložio žalbu na svoju presudu, ali je ona odbijena.<ref name="icty"/> 2008., nakon dvije trećine odslužene kazne, pušten je na slobodu te je otputovao u Srbiju, pošto je dobio srbijansko državljanstvo.<ref>{{ | Osuđen je na 20 godina zatvora i poslan na služenje kazne u Njemačkoj. Tadić je uložio žalbu na svoju presudu, ali je ona odbijena.<ref name="icty"/> 2008., nakon dvije trećine odslužene kazne, pušten je na slobodu te je otputovao u Srbiju, pošto je dobio srbijansko državljanstvo.<ref>{{Citiranje weba| url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/icty-dusko-tadic-na-slobodi-nakon-dvije-trecine-izdrzane-kazne.html| title=ICTY: Duško Tadić na slobodi nakon dvije trećine izdržane kazne| publisher=Dnevnik |date=2008-07-18| accessdate=2011-01-20}}</ref> | ||
{{citiranje|Većina je zaključila da je "od početka 1992. do 19. svibnja 1992, postojao međunarodni oružani sukob barem na dijelu teritorija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (...) između snaga Bosne i Hercegovine s jedne strane i snaga Savezne Republike Jugoslavije ([[Srbija]] i [[Crna Gora]]), odnosno [[JNA]] (kasnije VJ), koje su djelovale sa različitim paravojnim snagama i snagama bosanskih Srba, s druge", nakon 19. svibnja 1992. godine, ovaj oružani sukob nije imao karakter koji bi opravdao primjenu člana 2 (teške povrede) Statuta, jer žrtve nisu bile zaštićene osobe, to jest, nisu bile u rukama jedne od strana u sukobu ili okupacijske sile koje nisu državljani. JNA se službeno povukla iz Republike Bosne i Hercegovine 19. svibnja 1992." (...) Problem s kojim se ovo Pretresno vijeće suočilo je, da li je poslije 19. svibnja 1992., Savezna Republika Jugoslavija svojim povlačenjem sa teritorija Republike Bosne i Hercegovine i bez obzira na svoju kontinuiranu podršku [[Vojska Republike Srpske|VRS]] dovoljno distancirala od VRS da se te snage ne mogu smatrati de facto organima ili agentima VJ, a otuda i SRJ".<ref name="icty1">{{ | {{citiranje|Većina je zaključila da je "od početka 1992. do 19. svibnja 1992, postojao međunarodni oružani sukob barem na dijelu teritorija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (...) između snaga Bosne i Hercegovine s jedne strane i snaga Savezne Republike Jugoslavije ([[Srbija]] i [[Crna Gora]]), odnosno [[JNA]] (kasnije VJ), koje su djelovale sa različitim paravojnim snagama i snagama bosanskih Srba, s druge", nakon 19. svibnja 1992. godine, ovaj oružani sukob nije imao karakter koji bi opravdao primjenu člana 2 (teške povrede) Statuta, jer žrtve nisu bile zaštićene osobe, to jest, nisu bile u rukama jedne od strana u sukobu ili okupacijske sile koje nisu državljani. JNA se službeno povukla iz Republike Bosne i Hercegovine 19. svibnja 1992." (...) Problem s kojim se ovo Pretresno vijeće suočilo je, da li je poslije 19. svibnja 1992., Savezna Republika Jugoslavija svojim povlačenjem sa teritorija Republike Bosne i Hercegovine i bez obzira na svoju kontinuiranu podršku [[Vojska Republike Srpske|VRS]] dovoljno distancirala od VRS da se te snage ne mogu smatrati de facto organima ili agentima VJ, a otuda i SRJ".<ref name="icty1">{{Citiranje weba| title=Duško Tadić - Sažetak presude |url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/bcs/970507_1.pdf| publisher=ICTY| accessdate=2011-01-20}}</ref>|ICTY u svojoj presudi protiv Duška Tadića}} | ||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 04:13
Duško Tadić (1. listopada 1955., Kozarac, Bosna i Hercegovina[1]) bivši je stražar u logorima Omarska i Trnopolje, član Srpske demokratske stranke i član srpske paravojske koja je izvela napade na Prijedor tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Znakovit je po tome što je 1997. postao prva osoba osuđena na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) - osuđen je na 20 godina zatvora.[2][3]
Suđenje u Haagu
Tadić je 1994. uhićen u Münchenu, u Njemačkoj, nakon što su ga bosanske izbjeglice identificirale kao njihovog mučitelja.[4] ICTY je pred kraj 1995. izdao prvu optužnicu protiv njega,[5] nakon čega je prebačen u Haag. Suđenje Tadiću počelo je 1996. On sam se izjasnio da "nije kriv" po točkama optužbe a njegovi odvjetnici branili su ga taktikom da je žrtva zamjene identiteta.[4]
ICTY je tijekom suđenja Tadiću po prvi put oblikovao nekoliko prijelomnih stajališta oko sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Na zahtjev optuženog da mu Međunarodni sud ne može suditi jer je "rat u BiH bio građanski rat", ICTY je naveo sljedeće:
Oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji započeo je nedugo nakon datuma kada su Slovenija i Hrvatska proglasile svoju neovisnost, 25.6. 1991., između vojnih snaga SFRJ i Slovenije i Hrvatske. Takvi oružani sukobi bi se naravno trebali karakterizirati kao unutarnji jer su zamrznuti na tri mjeseca kao posljedica prijedloga EK-a. Nakon isteka razdoblja od tri mjeseca, 7.10. 1991., Slovenija je proglasila neovisnost koje je stupilo odmah na snagu, a Hrvatska 8.10. 1991. Dakle, oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji bi se trebao smatrati međunarodnim od 8.10. 1991. jer je neovisnost tih država bila definitivna od tog datuma.[6]
Također, po prvi put je predstavljeno stajalište da je razlog rata u BiH bio stvaranje "Velike Srbije".
Što se tiče optuženog, Pretresno vijeće napominje "da je bio jedan od prvih članova SDS u općini Prijedor i, prema vlastitoj ocjeni, povjerljivi član SDS od koga je traženo da provede ključni plebiscit na području Kozarca. Kao organizator plebiscita u Kozarcu i predsjednik lokalnog SDS, optuženi je bio upoznat sa planom o Velikoj Srbiji i podržavao ga. On to i sam priznaje, kada opisuje sebe kao iskrenog pristašu stvaranja Republike Srpske".[7]
Presuda
Suđenje je trajalo 79 dana a za tužiteljstvo je svjedočilo sveukupno 86 svjedoka.[1] 1997. ICTY je donio presudu. Tadić je proglašen krivim za sljedeće zločine:[1]
- Hotimično lišavanje života; mučenje ili nečovječno postupanje; hotimično nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja (teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949.)
- Tijekom napada na Kozarac i okolno područje, sudjelovao je u sakupljanju i prisilnom premještanju civila u zatočeničke logore.
- Kao dio grupe Srba, udarao je rukama i nogama jednog zatočenika sve dok se ovaj nije onesvijestio, čime je direktno pomagao u ostvaranju zajedničkog nauma te grupe da nanese tešku fizičku patnju pripadnicima druge grupe.
- Jednom zatočeniku je prijetio nožem, a onda ga je ubo.
- Ubojstvo (zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja)
- Ubio je dvojicu bošnjačkih policajaca u Kozarcu u proljeće 1992.
- Sudjelovao je u ubojstvu petorice muškaraca u Jaskićima, selu kraj Prijedora.
Osuđen je na 20 godina zatvora i poslan na služenje kazne u Njemačkoj. Tadić je uložio žalbu na svoju presudu, ali je ona odbijena.[1] 2008., nakon dvije trećine odslužene kazne, pušten je na slobodu te je otputovao u Srbiju, pošto je dobio srbijansko državljanstvo.[8]
Većina je zaključila da je "od početka 1992. do 19. svibnja 1992, postojao međunarodni oružani sukob barem na dijelu teritorija Bosne i Hercegovine (...) između snaga Bosne i Hercegovine s jedne strane i snaga Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), odnosno JNA (kasnije VJ), koje su djelovale sa različitim paravojnim snagama i snagama bosanskih Srba, s druge", nakon 19. svibnja 1992. godine, ovaj oružani sukob nije imao karakter koji bi opravdao primjenu člana 2 (teške povrede) Statuta, jer žrtve nisu bile zaštićene osobe, to jest, nisu bile u rukama jedne od strana u sukobu ili okupacijske sile koje nisu državljani. JNA se službeno povukla iz Republike Bosne i Hercegovine 19. svibnja 1992." (...) Problem s kojim se ovo Pretresno vijeće suočilo je, da li je poslije 19. svibnja 1992., Savezna Republika Jugoslavija svojim povlačenjem sa teritorija Republike Bosne i Hercegovine i bez obzira na svoju kontinuiranu podršku VRS dovoljno distancirala od VRS da se te snage ne mogu smatrati de facto organima ili agentima VJ, a otuda i SRJ".[7]
– ICTY u svojoj presudi protiv Duška Tadića
Poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Presuda protiv Duška Tadića". ICTY. 30. srpanj 2002.. http://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/bcs/cis_tadic_BCS.pdf Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ "Germany jails Serb war crimes convict". BBC News. 17. listopad 2000.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/977149.stm Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ "A Bosnian Serb Gets 20 Years for War Crimes". New York Times. 15. srpanj 1997.. http://www.nytimes.com/1997/07/15/world/a-bosnian-serb-gets-20-years-for-war-crimes.html?ref=dusantadic Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ 4,0 4,1 "Prosecutor details Bosnian's alleged atrocities". CNN. 7. svibanj 1996.. http://edition.cnn.com/WORLD/Bosnia/updates/9605/07/war.crimes/index.html?iref=allsearch Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ "Tužitelj protiv Duška Tadića - Optužnica". ICTY. 14. prosinac 1995.. http://www.icty.org/x/cases/tadic/ind/bcs/tad-2ai951214b.htm Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ "PROSECUTOR v. DUSKO TADIC a/k/a "DULE"". ICTY. 5. listopad 1995.. http://www.icty.org/x/cases/tadic/acdec/en/51002723.htm Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ 7,0 7,1 "Duško Tadić - Sažetak presude". ICTY. http://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/bcs/970507_1.pdf Pristupljeno 20. siječanj 2011.
- ↑ "ICTY: Duško Tadić na slobodi nakon dvije trećine izdržane kazne". Dnevnik. 18. srpanj 2008.. http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/icty-dusko-tadic-na-slobodi-nakon-dvije-trecine-izdrzane-kazne.html Pristupljeno 20. siječanj 2011.