Razlika između inačica stranice »Divovski armadil«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (no summary specified)
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
Redak 27: Redak 27:
Divovski armadil voli jesi [[Termiti|termite]] i neke [[Mravi|mrave]] te često konzumira cijelu populaciju termitskog humka. Također je poznato da jede [[crv]]e, [[ličinke]] te [[pauk]]e, [[Zmija|zmije]] te [[biljka|biljke]].<ref name = "foodhabits">{{cite web|url=http://sites.google.com/site/flajeli/animais-em-extincao|title=Animais em Extinção|publisher=sites.google.com|work=hábitos alimentares do Tatu Canastra|language=pt}}</ref>
Divovski armadil voli jesi [[Termiti|termite]] i neke [[Mravi|mrave]] te često konzumira cijelu populaciju termitskog humka. Također je poznato da jede [[crv]]e, [[ličinke]] te [[pauk]]e, [[Zmija|zmije]] te [[biljka|biljke]].<ref name = "foodhabits">{{cite web|url=http://sites.google.com/site/flajeli/animais-em-extincao|title=Animais em Extinção|publisher=sites.google.com|work=hábitos alimentares do Tatu Canastra|language=pt}}</ref>


Ima od 11 do 13 redova preklopa na oklopu,  te još tri ili četiri na vratu.<ref name = Burnie>{{cite book|last=Burnie|first=D.|title=Animal|year=2001|publisher=Dorling Kindersley|location=London}}</ref> Tijelo mu je tamno smeđe boje, svjetlije žućkaste na pojasu za trčanje uz strane, te blijedo žuto bijele glave. Ima u prosjeku od 80 do 100 [[zub]]i, što je više od bilo koje druge vste [[Sisavci|sisavaca]] na zemlji. Oni također imaju iznimno duge prednje [[Šapa|šape]], treća pandža im je u obliku [[srp]]a.<ref name=MammalsNeotropics>{{cite book|title=Animals of the Neotropics: The Central Neotripics. Vol. 3: Ecuador, Peru, Bolivia, Brazil|year=1999|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago and London|authors=Eisenberg, J. and Redford, K.}}</ref>
Ima od 11 do 13 redova preklopa na oklopu,  te još tri ili četiri na vratu.<ref name = Burnie>{{Citiranje knjige|last=Burnie|first=D.|title=Animal|year=2001|publisher=Dorling Kindersley|location=London}}</ref> Tijelo mu je tamno smeđe boje, svjetlije žućkaste na pojasu za trčanje uz strane, te blijedo žuto bijele glave. Ima u prosjeku od 80 do 100 [[zub]]i, što je više od bilo koje druge vste [[Sisavci|sisavaca]] na zemlji. Oni također imaju iznimno duge prednje [[Šapa|šape]], treća pandža im je u obliku [[srp]]a.<ref name=MammalsNeotropics>{{Citiranje knjige|title=Animals of the Neotropics: The Central Neotripics. Vol. 3: Ecuador, Peru, Bolivia, Brazil|year=1999|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago and London|authors=Eisenberg, J. and Redford, K.}}</ref>
Divovski armadil obično težiti oko 28–32&nbsp;kg  kada je potpuno odrastao, ali poznati su i uzorci teški 54&nbsp;kg u divljini dok u zatočeništvu primjerci mogu težiti i 80&nbsp;kg.<ref>{{cite web|url=http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/armadillo/|title=Armadillos, Armadillo Pictures, Armadillo Facts|publisher=Animals.nationalgeographic.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.faunaparaguay.com/mamm6Priodontesmaximus.pdf|title=GIANT ARMADILLO Priodontes maximus (Kerr, 1792)|publisher=faunaparaguay.com|format=PDF}}</ref> Tipična duljina vrste je od 75 do 100&nbsp;cm bez [[rep]]a koji je dugačak oko 50&nbsp;cm.<ref name="Burnie-1">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref>
Divovski armadil obično težiti oko 28–32&nbsp;kg  kada je potpuno odrastao, ali poznati su i uzorci teški 54&nbsp;kg u divljini dok u zatočeništvu primjerci mogu težiti i 80&nbsp;kg.<ref>{{cite web|url=http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/armadillo/|title=Armadillos, Armadillo Pictures, Armadillo Facts|publisher=Animals.nationalgeographic.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.faunaparaguay.com/mamm6Priodontesmaximus.pdf|title=GIANT ARMADILLO Priodontes maximus (Kerr, 1792)|publisher=faunaparaguay.com|format=PDF}}</ref> Tipična duljina vrste je od 75 do 100&nbsp;cm bez [[rep]]a koji je dugačak oko 50&nbsp;cm.<ref name="Burnie-1">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref>


Iako ova vrsta obitava na širokom području smatra se vrlo ugroženom te joj prijeti izumiranje. Divovski armadil zakonom je zaštićen u [[Kolumbija|Kolumbiji]] , [[Gvajana|Gvajani]] , [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]] , [[Paragvaj]]u , [[Surinam]]u i [[Peru]]u.<ref name=Superina>{{cite book|title=Biologie und Haltung von Gürteltieren (Dasypodidae). [Biology and maintenance of armadillos (Dasypodidae)]|year=2000|publisher=Institut für Zoo-, Heim- und Wildtiere, Universität Zürich|location=Zürich, Switzerland|last=Superina|first=M.}}</ref><ref name=Ecolex>{{cite web|title=Environmental Law Information|url=http://www.ecolex.org/index.php|publisher=Ecolex|accessdate=21. ožujka 2014.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080907052823/http://www.ecolex.org/index.php|archivedate=7. rujna 2008.}}</ref> Lov za hranu i prodaja na crnom tržištu i dalje se javljaju na cijelom rasponu obitavanja. Zaštićena područja poput [[Parque das Emas]]a u Brazilu i [[Rezervat prirode središnjeg Surinama|Rezervata prirode središnjeg Surinama]] pomažu u određenoj mjeri ublažiti opasnost od gubitka staništa , ali akcije ciljanog očuvanja populacije su potrebne kako bi se spriječilo daljnje propadanje ove vrste.<ref name="Conservation International">{{cite web|title=The Central Suriname Nature Reserve|url=http://www.ci-suriname.org/csnr/eng/about_csnr.htm|publisher=Conservation International|accessdate=21. ožujka 2014.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111002091923/http://www.ci-suriname.org/csnr/eng/about_csnr.htm|archivedate=2. listopada 2011.}}</ref>
Iako ova vrsta obitava na širokom području smatra se vrlo ugroženom te joj prijeti izumiranje. Divovski armadil zakonom je zaštićen u [[Kolumbija|Kolumbiji]] , [[Gvajana|Gvajani]] , [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]] , [[Paragvaj]]u , [[Surinam]]u i [[Peru]]u.<ref name=Superina>{{Citiranje knjige|title=Biologie und Haltung von Gürteltieren (Dasypodidae). [Biology and maintenance of armadillos (Dasypodidae)]|year=2000|publisher=Institut für Zoo-, Heim- und Wildtiere, Universität Zürich|location=Zürich, Switzerland|last=Superina|first=M.}}</ref><ref name=Ecolex>{{cite web|title=Environmental Law Information|url=http://www.ecolex.org/index.php|publisher=Ecolex|accessdate=21. ožujka 2014.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080907052823/http://www.ecolex.org/index.php|archivedate=7. rujna 2008.}}</ref> Lov za hranu i prodaja na crnom tržištu i dalje se javljaju na cijelom rasponu obitavanja. Zaštićena područja poput [[Parque das Emas]]a u Brazilu i [[Rezervat prirode središnjeg Surinama|Rezervata prirode središnjeg Surinama]] pomažu u određenoj mjeri ublažiti opasnost od gubitka staništa , ali akcije ciljanog očuvanja populacije su potrebne kako bi se spriječilo daljnje propadanje ove vrste.<ref name="Conservation International">{{cite web|title=The Central Suriname Nature Reserve|url=http://www.ci-suriname.org/csnr/eng/about_csnr.htm|publisher=Conservation International|accessdate=21. ožujka 2014.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111002091923/http://www.ci-suriname.org/csnr/eng/about_csnr.htm|archivedate=2. listopada 2011.}}</ref>


==Izvori==
==Izvori==

Inačica od 07:22, 16. studenoga 2021.

Divovski armadil
Divovski armadil u zološkom vrtu Villavicencio, Kolombija
Divovski armadil u zološkom vrtu Villavicencio, Kolombija
Status zaštite
Status iucn2.3 VU hr.svg

Status zaštite: Osjetljivi[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Cingulata
Porodica: Dasypodidae
Potporodica: Tolypeutinae
Rod: Priodontes
Vrsta: Priodontes maximus
Raspon
Raspon divovskog armadila
Raspon divovskog armadila

Divovski armadil ili divovski pasanac (Priodontes maximus) je najveća živuća vrsta armadila. (iako je izumrli glyptodonts bio mnogo veći). Obitava na širokom području, većinom u prašumi od Venezuele na sjeveru do sjeverne Argentine na jugu. Divovski armadil voli jesi termite i neke mrave te često konzumira cijelu populaciju termitskog humka. Također je poznato da jede crve, ličinke te pauke, zmije te biljke.[2]

Ima od 11 do 13 redova preklopa na oklopu, te još tri ili četiri na vratu.[3] Tijelo mu je tamno smeđe boje, svjetlije žućkaste na pojasu za trčanje uz strane, te blijedo žuto bijele glave. Ima u prosjeku od 80 do 100 zubi, što je više od bilo koje druge vste sisavaca na zemlji. Oni također imaju iznimno duge prednje šape, treća pandža im je u obliku srpa.[4] Divovski armadil obično težiti oko 28–32 kg kada je potpuno odrastao, ali poznati su i uzorci teški 54 kg u divljini dok u zatočeništvu primjerci mogu težiti i 80 kg.[5][6] Tipična duljina vrste je od 75 do 100 cm bez repa koji je dugačak oko 50 cm.[7]

Iako ova vrsta obitava na širokom području smatra se vrlo ugroženom te joj prijeti izumiranje. Divovski armadil zakonom je zaštićen u Kolumbiji , Gvajani , Brazilu, Argentini , Paragvaju , Surinamu i Peruu.[8][9] Lov za hranu i prodaja na crnom tržištu i dalje se javljaju na cijelom rasponu obitavanja. Zaštićena područja poput Parque das Emasa u Brazilu i Rezervata prirode središnjeg Surinama pomažu u određenoj mjeri ublažiti opasnost od gubitka staništa , ali akcije ciljanog očuvanja populacije su potrebne kako bi se spriječilo daljnje propadanje ove vrste.[10]

Izvori

  1. Script error: No such module "cite iucn".
  2. "Animais em Extinção" (port.). hábitos alimentares do Tatu Canastra. sites.google.com. http://sites.google.com/site/flajeli/animais-em-extincao 
  3. Burnie, D. (2001). Animal. London: Dorling Kindersley 
  4. Eisenberg, J. and Redford, K. (1999). Animals of the Neotropics: The Central Neotripics. Vol. 3: Ecuador, Peru, Bolivia, Brazil. Chicago and London: University of Chicago Press 
  5. "Armadillos, Armadillo Pictures, Armadillo Facts". Animals.nationalgeographic.com. http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/armadillo/ 
  6. "GIANT ARMADILLO Priodontes maximus (Kerr, 1792)" (PDF). faunaparaguay.com. http://www.faunaparaguay.com/mamm6Priodontesmaximus.pdf 
  7. Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult (2005), ISBN 0789477645
  8. Superina, M. (2000). Biologie und Haltung von Gürteltieren (Dasypodidae). [Biology and maintenance of armadillos (Dasypodidae)]. Zürich, Switzerland: Institut für Zoo-, Heim- und Wildtiere, Universität Zürich 
  9. "Environmental Law Information". Ecolex. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2008.. http://www.ecolex.org/index.php Pristupljeno 21. ožujka 2014. 
  10. "The Central Suriname Nature Reserve". Conservation International. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2011.. http://www.ci-suriname.org/csnr/eng/about_csnr.htm Pristupljeno 21. ožujka 2014. 

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Divovski armadil.