Razlika između inačica stranice »Crna bazga«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
}} | }} | ||
'''Crna bazga''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sambucus nigra'') jest grm iz porodice ''[[Adoxaceae]]''. Raste u [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], te na sjeveroistoku [[Afrika|Afrike]].<ref>{{ | '''Crna bazga''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sambucus nigra'') jest grm iz porodice ''[[Adoxaceae]]''. Raste u [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], te na sjeveroistoku [[Afrika|Afrike]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Sambucus&SPECIES_XREF=nigra&TAXON_NAME_XREF=&RANK=|title=Flora Europaea Search Results|website=Rbg-web2.rbge.org.uk|accessdate=13 October 2017}}</ref> Raste na staništima koja uključuju i suha i vlažna mjesta, te sunčane položaje. Na Balkanu je ima i u nizinama i u planinskom dijelu zemlje, dok u primorju i na otocima izostaje. Najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do šest metara i cvijeta bijele boje. Koristi se kao ljekovita biljka, a potpuno zreli plodovi su jestivi u prokuhanom stanju. Iz njih se može prirediti [[pekmez]], [[sirup]], te [[vino]], a mogu se koristiti i kod izrade pita i savijača; posebno su ukusni u kombinaciji sa [[jabuka]]ma. Cvjetovi se koriste za izradu sirupa ugodnog osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni. | ||
==Sastav bazginih bobica== | ==Sastav bazginih bobica== | ||
Trenutačna izmjena od 06:34, 16. studenoga 2021.
| Crna bazga | |
|---|---|
_(7118322797).jpg) crna bazga | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Dipsacales |
| Porodica: | Adoxaceae |
| Rod: | Sambucus |
| Vrsta: | S. nigra |
| Dvojno ime | |
| Sambucus nigra L. | |
Crna bazga (lat. Sambucus nigra) jest grm iz porodice Adoxaceae. Raste u Europi i Sjevernoj Americi, te na sjeveroistoku Afrike.[1] Raste na staništima koja uključuju i suha i vlažna mjesta, te sunčane položaje. Na Balkanu je ima i u nizinama i u planinskom dijelu zemlje, dok u primorju i na otocima izostaje. Najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do šest metara i cvijeta bijele boje. Koristi se kao ljekovita biljka, a potpuno zreli plodovi su jestivi u prokuhanom stanju. Iz njih se može prirediti pekmez, sirup, te vino, a mogu se koristiti i kod izrade pita i savijača; posebno su ukusni u kombinaciji sa jabukama. Cvjetovi se koriste za izradu sirupa ugodnog osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni.
Sastav bazginih bobica
0,25–0,51 mg/100 g karotina
18 mg/100g vitamina C
0,065 mg/100 g vitamina B 1
0,078 mg/100 g vitamina B 2
0,25 mg/100 g vitamina B 6
1,0–1,1 mg/100 g ukupnog sadržaja voćnih kiselina
57 mg/100 g fosfora
35 mg/100 g kalcija
305 mg/100 g kalija
0,5 mg/100 g natrija
Primjena u narodnoj medicini
Pripravci iz cvjetova crne bazge imaju dijaforetički, diuretički, protuupalni i dezinfekcijski učinak. Koriste se u obliku infuzije ili dekokta, kod prehlade, gripe, bolesti gornjih dišnih puteva, bubrega i mjehura, za ispiranje usne šupljine. U ginekologiji infuzije i dekokt cvjeta koristi se za tuširanje i kupke za upalne bolesti rodnice. Bazga također ima diuretska svojstva, što potvrđuju klinička promatranja. Uz zatvor, pijte žele napravljen od svježeg ili osušenog plpd. Infuzija cvijeća koristi se za ispiranje upalnih bolesti usne šupljine i grla, za obloge i prištiće.
Voćni sok bogat antioksidansima Sambucus nigra učinkovito inhibira širenje virusa u kasnijim fazama ciklusa gripe, kada su stanice već zaražene virusom gripe. Ovo antivirusno djelovanje može se pripisati njegovim antocijanidinskim spojevima (posebno njegovom primarnom aktivnom spoju, cijanidin-3-glukozidu) .
U narodnoj medicini, dekokt iz cvjeta bazge uzima se kod bolesti bubrega, reume, gihta i upale zglobova. Stariji listovi kuhani u mlijeku koriste se izvana kao protuupalno sredstvo kod opeklina, pelenskog osipa, upale hemoroida. Bolne zglobove preporučuje se još preliti kipućom vodom mješavinom cvjetova stabljike i kamilice, uzimati jednako (ublažavajuće prikupljanje). Dekokt korijena bazge preporučuje se za dijabetes, mada nema uvjerljivih podataka o učinkovitosti takvog liječenja.
Uzgoj
U Njemačkoj, Danskoj i Štajerskoj bazga se uzgaja kao voćka.
Izvori
Dodatna literatura
Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.