Razlika između inačica stranice »Al-Hudaida«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 102: | Redak 102: | ||
Grad leži na obalama [[Crveno more|Crvenog mora]], važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom [[19. stoljeće|19. st.]] za [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] kao središte za izvoz [[Kava|kave]], [[Pamuk|pamuka]], [[Datulja|datulja]], i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena. | Grad leži na obalama [[Crveno more|Crvenog mora]], važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom [[19. stoljeće|19. st.]] za [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] kao središte za izvoz [[Kava|kave]], [[Pamuk|pamuka]], [[Datulja|datulja]], i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena. | ||
[[1914.]] godine za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|njemačke]] snage pod vodstvom [[Bojnik|bojnika]] [[Barun|freiherra]] Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s [[Istanbul|Istanbulom]] i [[Njemačka istočna Afrika|Njemačkom istočnom Afrikom]]. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene [[Sudan|Sudanu]], [[Somalija|Somaliji]] i [[Etiopija|Abesiniji]].<ref>{{ | [[1914.]] godine za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|njemačke]] snage pod vodstvom [[Bojnik|bojnika]] [[Barun|freiherra]] Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s [[Istanbul|Istanbulom]] i [[Njemačka istočna Afrika|Njemačkom istočnom Afrikom]]. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene [[Sudan|Sudanu]], [[Somalija|Somaliji]] i [[Etiopija|Abesiniji]].<ref>{{Citiranje knjige |last = Waugh | first = Sir Telford | authorlink = | coauthors = | year = 1937 | title=Royal Central Asian Journal Volume XXIV part II |publisher= |isbn= | location = | id = | pages= 313 }}translating the German account given in the German journal, ''Orient Rundschau'' {{eng oznaka}}</ref> | ||
Grad su nakratko zauzele trupe [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] tijekom Saudijsko-jemenskog rata [[1934.]] godine. | Grad su nakratko zauzele trupe [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] tijekom Saudijsko-jemenskog rata [[1934.]] godine. | ||
Inačica od 05:03, 16. studenoga 2021.
| Al-Hudaida الحديدة | |
|---|---|
| Koordinate: 14°48′N 42°57′E / 14.8°N 42.95°E | |
| Država |  Jemen
|
| Stanovništvo (2004) | |
| - Grad | 402.560 |
| Zemljovid | |
  Al-Hudaida | |
Al-Hudaida (arap. الحديدة) je četvrti grad po veličini u Jemenu sa svojih 402.560 stanovnika.
Al-Hudaida je upravno središte istoimene muhafaze (pokrajine) Al-Hudaide. Grad je također poznat i pod imenom Hodeida.
Grad leži na obalama Crvenog mora, važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom 19. st. za Osmanskog carstva kao središte za izvoz kave, pamuka, datulja, i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena.
1914. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata, njemačke snage pod vodstvom bojnika freiherra Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s Istanbulom i Njemačkom istočnom Afrikom. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene Sudanu, Somaliji i Abesiniji.[1]
Grad su nakratko zauzele trupe Saudijske Arabije tijekom Saudijsko-jemenskog rata 1934. godine.
Nakon katastrofalnog požara u siječnju 1961. godine, koji je uništio veliki dio grada, on je obnovljen, posebice lučki objekti uz pomoć Sovjetskog Saveza. Autocesta do glavnog grada Sane, dovršen je 1961. godine. Hudaida je bila sovjetska pomorska baza od početka 1970-ih do kraja 1980-ih.
Grad ima veliki broj značajnih povijesnih spomenika, osobito u starom dijelu grada Zabidu, koji se drži za jedan od najvažnijih islamskih centara u svijetu. Zabid nije velik, ali ima više od 100 starih džamija, u njemu se nalazi i islamsko (medresa) sveučilište (jednako staro kao i Kairski Al-Azhar).
Malajski pisac Abdullah bin Abdul Kadir posjetio je grad Al-Hudaidu za vrijeme svog hodočašća u Meku 1854. godine. Njega je impresioniralo to da su mnogi u to vrijeme žvakali listove etiopskog čaja - Kat, i da je to bio neka vrst narodnog običaja u to vrijeme. [2]
Izvori
- ↑ Waugh, Sir Telford (1937). Royal Central Asian Journal Volume XXIV part II. str. 313translating the German account given in the German journal, Orient Rundschau (engl.)
- ↑ Ché- Ross, Raimy. MUNSHI ABDULLAH'S VOGAGE TO MECCA: A PRELIMINARY INTRODUCTION AND ANNOTATED TRANSLATION. Indonesia & the Malay World; srpanj 2000, Vol. 28 Issue 81, str. 196 (engl.)