More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
[[File:Kljuc, hrad z 14. stol.jpg|mini|desno|Stari grad Ključ]] | [[File:Kljuc, hrad z 14. stol.jpg|mini|desno|Stari grad Ključ]] | ||
'''Ključka tvrđava''' smještena je na uzduženoj kosi na visokim stijenama koje dominiraju nad dolinom rijeke [[Sana|Sane]] i ključkom okolinom. Ranije je tu bio položaj omanjeg [[Antika|antičkog (rimskog)]] utvrđenja. <ref name="Bojanovski">{{ | '''Ključka tvrđava''' smještena je na uzduženoj kosi na visokim stijenama koje dominiraju nad dolinom rijeke [[Sana|Sane]] i ključkom okolinom. Ranije je tu bio položaj omanjeg [[Antika|antičkog (rimskog)]] utvrđenja. <ref name="Bojanovski">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. |accessdate=22. travnja 2019.}}</ref> | ||
Kompleks tvrđave sastoji se od tri dijela spojena zidinama: Grad sa podgrađem, Tabor i Ljubica (Lubica). Najstarije jezgro je Grad s podgrađem, koji je sa prilazne sjeverne strane zaštićen visokim [[bedem]]om. Tabori su po današnjem izgledu dograđeni u [[Osmanlije|Osmanlijsko doba]]. Ljubica je isturena [[kula]] koja je podignuta kao bočna zaštita jezgra tvrđave (tj. grada).<ref> Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988., 147.</ref><ref name="Kreševljaković">{{ | Kompleks tvrđave sastoji se od tri dijela spojena zidinama: Grad sa podgrađem, Tabor i Ljubica (Lubica). Najstarije jezgro je Grad s podgrađem, koji je sa prilazne sjeverne strane zaštićen visokim [[bedem]]om. Tabori su po današnjem izgledu dograđeni u [[Osmanlije|Osmanlijsko doba]]. Ljubica je isturena [[kula]] koja je podignuta kao bočna zaštita jezgra tvrđave (tj. grada).<ref> Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988., 147.</ref><ref name="Kreševljaković">{{Citiranje weba |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7.-45. |accessdate=24. travnja 2019.}}</ref> | ||
Ključka tvrđava je središte župe [[Banica (župa)|Banica]]. Tvrđava je kontrolirala promet dolinom Sane koja je povezivala [[Pounje]] sa dolinama [[Pliva|Plive]] i [[Vrbas]]a. Prvi spomen tvrđave vezan je za njegove vlasnike [[Hrvatinići|Hrvatiniće]] [[1322.]] godine. Tvrđava je pripadala [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu Hrvatiniću]] pa njegovom sinu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]]. Vlatko je [[1364.]] tvrđavu ustupio [[Ugarska|ugarskom vladaru]] [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludoviku Anžujskom]] u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Poslije smrti Ludovika [[1382.]], Ključ je ponovo u vlasti Hrvatinića, tada [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], glavnog predstavnika tog roda. Poslije je Ključ pripao unucima Hrvojevog brata župana Dragiše Vukčića.<ref>Jelena Mrgić, ''Ključna riječ o Sani, Leksikon gradova i trgova srednjovjekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima'', Zavod za udžbenike, Beograd 2010., 128.-129.</ref> | Ključka tvrđava je središte župe [[Banica (župa)|Banica]]. Tvrđava je kontrolirala promet dolinom Sane koja je povezivala [[Pounje]] sa dolinama [[Pliva|Plive]] i [[Vrbas]]a. Prvi spomen tvrđave vezan je za njegove vlasnike [[Hrvatinići|Hrvatiniće]] [[1322.]] godine. Tvrđava je pripadala [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu Hrvatiniću]] pa njegovom sinu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]]. Vlatko je [[1364.]] tvrđavu ustupio [[Ugarska|ugarskom vladaru]] [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludoviku Anžujskom]] u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Poslije smrti Ludovika [[1382.]], Ključ je ponovo u vlasti Hrvatinića, tada [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], glavnog predstavnika tog roda. Poslije je Ključ pripao unucima Hrvojevog brata župana Dragiše Vukčića.<ref>Jelena Mrgić, ''Ključna riječ o Sani, Leksikon gradova i trgova srednjovjekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima'', Zavod za udžbenike, Beograd 2010., 128.-129.</ref> | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Ključ je tvrđava u kojoj je bio prije zarobljavanja smješten posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] [[1463.]] godine. <ref>Konstantin Mihajlović, ''Janićeva sjećanja ili Turske kronike'', (prijevod i predgovor Đorđe Živanović) Spomenik Srpske akademije nauka 107, Beograd 1959. Drugo izdanje 1986., 49.-52.</ref> Slika Ključa očuvana je na graviri u putopisu [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]] iz [[1530.]] godine. | Ključ je tvrđava u kojoj je bio prije zarobljavanja smješten posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] [[1463.]] godine. <ref>Konstantin Mihajlović, ''Janićeva sjećanja ili Turske kronike'', (prijevod i predgovor Đorđe Živanović) Spomenik Srpske akademije nauka 107, Beograd 1959. Drugo izdanje 1986., 49.-52.</ref> Slika Ključa očuvana je na graviri u putopisu [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]] iz [[1530.]] godine. | ||
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je Graditeljsku cjelinu - Stari grad Ključ u Ključu [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |nacionalnim spomenikom BiH]] [[12. svibnja]] [[2003.]] godine. <ref name="Spomenik">{{ | Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je Graditeljsku cjelinu - Stari grad Ključ u Ključu [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |nacionalnim spomenikom BiH]] [[12. svibnja]] [[2003.]] godine. <ref name="Spomenik">{{Citiranje weba |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/KLJUC%20HR%20kompl.pdf |title= Stari grad Ključ u Ključu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
Inačica od 11. studeni 2021. u 12:55
 |
Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanja netočnih prijevoda i konstrukcija. (pomoć) Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Prepustite to administratorima.
|
Ključka tvrđava smještena je na uzduženoj kosi na visokim stijenama koje dominiraju nad dolinom rijeke Sane i ključkom okolinom. Ranije je tu bio položaj omanjeg antičkog (rimskog) utvrđenja. [1]
Kompleks tvrđave sastoji se od tri dijela spojena zidinama: Grad sa podgrađem, Tabor i Ljubica (Lubica). Najstarije jezgro je Grad s podgrađem, koji je sa prilazne sjeverne strane zaštićen visokim bedemom. Tabori su po današnjem izgledu dograđeni u Osmanlijsko doba. Ljubica je isturena kula koja je podignuta kao bočna zaštita jezgra tvrđave (tj. grada).[2][3]
Ključka tvrđava je središte župe Banica. Tvrđava je kontrolirala promet dolinom Sane koja je povezivala Pounje sa dolinama Plive i Vrbasa. Prvi spomen tvrđave vezan je za njegove vlasnike Hrvatiniće 1322. godine. Tvrđava je pripadala Vukoslavu Hrvatiniću pa njegovom sinu Vlatku Vukoslaviću. Vlatko je 1364. tvrđavu ustupio ugarskom vladaru Ludoviku Anžujskom u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Poslije smrti Ludovika 1382., Ključ je ponovo u vlasti Hrvatinića, tada Hrvoja Vukčića Hrvatinića, glavnog predstavnika tog roda. Poslije je Ključ pripao unucima Hrvojevog brata župana Dragiše Vukčića.[4]
Ključ je tvrđava u kojoj je bio prije zarobljavanja smješten posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević 1463. godine. [5] Slika Ključa očuvana je na graviri u putopisu Benedikta Kuripešića iz 1530. godine.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je Graditeljsku cjelinu - Stari grad Ključ u Ključu nacionalnim spomenikom BiH 12. svibnja 2003. godine. [6]
Literatura
- Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147.
- Jelena Mrgić, Ključna riječ o Sani, Leksikon gradova i trgova srednjovjekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima - , Zavod za udžbenike, Beograd 2010, str. 128-129.
- Stari grad Ključ, graditeljska cjelina, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, [1]
- Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske države. Svjetlost, Sarajevo 1957., 105
- Ivo Bojanovski, Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad. Arheološki pregled 15, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd 1973, 100 –105.
- Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo, Veselin Masleša, 1978. 1982 Ivo, Bojanovski, Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad. Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142.
- Stari grad Ključ, [2]
- Ključ nekad, [3]
Izvori
- ↑ "BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.. https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba Pristupljeno 22. travnja 2019.
- ↑ Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988., 147.
- ↑ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI". Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7.-45.. http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf Pristupljeno 24. travnja 2019.
- ↑ Jelena Mrgić, Ključna riječ o Sani, Leksikon gradova i trgova srednjovjekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, Zavod za udžbenike, Beograd 2010., 128.-129.
- ↑ Konstantin Mihajlović, Janićeva sjećanja ili Turske kronike, (prijevod i predgovor Đorđe Živanović) Spomenik Srpske akademije nauka 107, Beograd 1959. Drugo izdanje 1986., 49.-52.
- ↑ "Stari grad Ključ u Ključu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/KLJUC%20HR%20kompl.pdf Pristupljeno 9. 2. 2017