More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Bukureštanski mir 1812.'''-->{{ | <!--'''Bukureštanski mir 1812.'''-->{{Drugo značenje2|[[Bukureštanski mir]]}} | ||
{{Infookvir ugovor | {{Infookvir ugovor | ||
| ime = Bukureštanski mir | | ime = Bukureštanski mir | ||
Inačica od 8. studeni 2021. u 09:37
| Bukureštanski mir | |
|---|---|
| Datoteka:Southeast Europe 1812 map en.PNG Karta Jugoistočne Europe sa novim granicama iz 1812. | |
| Vrsta | mirovni ugovor |
| Datum potpisa | 28. svibnja 1812. |
| Mjesto potpisa | Bukurešt, Vlaška (današnja Rumunjska) |
| Potpisnici | Mihail Kutuzov Mahmud II. |
| Stranke | Datoteka:Russian Empire 1914 17.svg Rusko Carstvo Datoteka:Ottoman Flag.svg Osmansko Carstvo |
| Jezici | ruski, osmanski turski jezik |
Bukureštanski mir (rus.: Бухарестский мирный договор, tur.: Bükreş Antlaşması) je mirovni ugovor kojim je završen Rusko-turski rat (1806.–1812.)[1] Sporazum je potpisan 28. svibnja 1812. između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva u Bukureštu u današnjoj Rumunjskoj.[1]
Ugovor
Na osnovu tog ugovora Carskoj Rusiji je pripala Besarabija, ali se morala povući iz Vlaške i preostalog dijela Moldavije koje su i nadalje ostale turske vazalne zemlje.[1] Rusi su dobili pravo trgovanja duž Dunava. Rusko Carstvo je tim ugovorom također osiguralo amnestiju za ustanike iz Prvog srpskog ustanka, uz obećanje veće autonomije za Srbe. Ipak tim ugovorom su osmanski garnizoni stekli ponovnu vojnu kontrolu nad Smederevskim sandžakom.[1]
Provedba tog sporazuma, zapela je na terenu u nizu sporova, tako da je turska vojska već sljedeće godine ponovno okupirala Smederevski sandžak.[1] Ubrzo nakon sklapanja sporazuma, ruski car Aleksandar I. izdao je 29. studenog 1813. dekret kojim je garantirao svim doseljenicima u Besarabiju brojne privilegije. Između ostalog pravo na 60 hektara besplatne zemlje po jednoj obitelji, desetgodišnje oslobođenje od bilo kakvog poreza, oslobođenje od bilo kakve vojne obaveze i slobodu vjeroispovjesti.[2]
Tom pozivu odazvalo se puno seljaka posebno iz Baden-Württemberga i Bavarske, ali i iz ostalih njemačkih zemalja, koje su tada jako osiromašile zbog napoleonskih ratova.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "'" (engl.). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/82861/Treaty-of-Bucharest Pristupljeno 31. kolovoza 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Heinz Fiess. "The 1812 Peace Treaty of Bucharest" (engl.). Germans from Russia Heritage Collection. http://www.lib.ndsu.nodak.edu/grhc/articles/magazines/german/bucharesttreaty.html Pristupljeno 31. kolovoza 2015.