Šumska mjehurica: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] | [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] | ||
Posljednja izmjena od 4. studeni 2021. u 06:53
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Šumska mjehurica | |
|---|---|
 Šumska mjehurica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Alkekengi Mill. |
| Vrsta: | A. officinarum |
| Dvojno ime | |
| Alkekengi officinarum Moench | |
Šumska mjehurica (ljoskavac, pljuskavac, lat. Alkekengi officinarum, sin. Physalis alkekengi) biljka je iz porodice Solanaceae. Plodovi ove biljke jestivi su u zrelom stanju. Koristi se i kao ljekovita biljka. Raširena je po velikim dijelovima Europe, zapadnoj i srednjoj Aziji, Krasnojarskom kraju, Zakavkazju i dijelovima Kine. Kod nas raste po šumama i zapuštenim mmjestima.
Sastav[uredi]
Plodovi sadrže oko 43,4 mg % askorbinske kiseline. Čašice plodova sadrže oko 0,12 % fizalina A i B. Biljka sadrži saponine, flavonoide i alkaloide.[1]
Uporaba u narodnoj medicini[uredi]
Čaške plodova (mjehuri), koje su vrlo gorke koriste se kod angine, kašlja, te za poticanje mokrenja. Plodovi kod angine, gonoreje, visokog tlaka.
Dodatna literatura[uredi]
- Grlič, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
Izvori[uredi]
- ↑ Šreter, A. I. Lekarstvena flora sovetskogo dalnego vostoka, Moskva 1975., str. 244.