Razlika između inačica stranice »Prava tršlja«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% ugljikohidrata, 2% vlakna, [[kalij]]a, [[kalcij]]a, [[magnezij]]a i željeza. | Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% ugljikohidrata, 2% vlakna, [[kalij]]a, [[kalcij]]a, [[magnezij]]a i željeza. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Voće]] | [[Kategorija:Voće]] | ||
[[Kategorija:Pistacija]] | [[Kategorija:Pistacija]] |
Trenutačna izmjena od 03:34, 3. studenoga 2021.
Prava tršlja | |
---|---|
Plodovi pistacije | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Podrazred: | Rosidae |
Red: | Sapindales |
Porodica: | Anacardiaceae |
Rod: | Pistacia |
Vrsta: | P. vera |
Dvojno ime | |
Pistacia vera L. |
Prava tršlja (prava pistacija, pistačo, la. Pistacia vera)[1] je drvo koje može dosegnuti visinu do 10 m i listove duge od 10-20 cm. Prirodno stanište je jugozapadna Azija.
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolitika. Pistacija se upotrebljava u sladoledu i u nekim drugim slasticama. Pistacija je vjerojatno dobila ime po perzijskom kralju Pestehu.
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% ugljikohidrata, 2% vlakna, kalija, kalcija, magnezija i željeza.
Izvori
- ↑ (): ODGOĐENO - Predstavljanje knjige Ive Miljkovića TRŠLJA (PISTACIA VERA L.) i predavanje o JOSIPU KIŠPATIĆU Matica hrvatska. 30. lipnja 2020. Pristupljeno 24. rujna 2020.