Povrtna leća: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Najveći svjetski proizvođači leće su: [[Kanada]] (1 510 200 t (2009.), [[Indija]] (950 000 t), [[Turska]] (302 181 t), [[SAD]] (265 760 t) i [[Australija]] (143 000 t). | Najveći svjetski proizvođači leće su: [[Kanada]] (1 510 200 t (2009.), [[Indija]] (950 000 t), [[Turska]] (302 181 t), [[SAD]] (265 760 t) i [[Australija]] (143 000 t). | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 3. studeni 2021. u 03:26
| Povrtna leća | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Rod: | Lens |
| Vrsta: | C. culinaris |
| Dvojno ime | |
| Lens culinaris Medikus | |
Povrtna leća (jestiva leća, lat. Lens culinaris) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae). Porijeklom je s Bliskog istoka. Uzgaja se zbog jestivog sjemena, koje ima oblik leće.
Koristi se za ljudsku prehranu još od razdoblja neolitika, i jedna je od najranijih udomaćenih vrsta. Leća je povrće s najvećim udjelom bjelančevina poslije soje (26%), zato i zauzima vrlo važnu ulogu u prehrani stanovništva nekih dijelova svijeta, naročito u južnoj Aziji.
Postoje razne sorte leće, različite po boji sjemena (smeđa, žuta, crvenkasta, zelena i crna).
Po ovom povrću nazvana su leće u optici, zbog oblika koji podsjeća na sjeme. U mnogim jezicima, riječ za optičku leću ista je ili izvedena iz riječi, koja se koristi za leću kao biljku.
Najveći svjetski proizvođači leće su: Kanada (1 510 200 t (2009.), Indija (950 000 t), Turska (302 181 t), SAD (265 760 t) i Australija (143 000 t).