Mala bijela čaplja

Mala bijela čaplja
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Pelecaniformes
Porodica:	Ardeidae
Rod:	Egretta
Vrsta:	E. garzetta
Dvojno ime
Egretta garzetta Linnaeus, 1766.
Podvrste
E. g. garzetta E. g. immaculata E. g. nigripes

Egretta garzetta

Mala bijela čaplja (lat. Egretta garzetta) je vrsta čaplje iz roda Egretta koja je jako slična snježnoj čaplji.

Podvrste

Postoje barem dvije podvrste male bijele čaplje. Istoimena podvrsta E. g. garzetta obitava u Europi, Africi i Aziji. E. g. nigripes gnijezdi se u Indoneziji i Australaziji. One u Australiji ponekad predstavljaju treću podvrstu E. g. immaculata.

Nekoliko drugih čaplja s vremena na vrijeme bilo je klasificirano kao podvrsta male bijele čaplje u prošlosti, ali sada se smatraju zasebnim vrstama. Afrička crna čaplja (Egretta gularis) obitava na obali zapadne Afrike i od Crvenog mora do Indije. Dimorfna čaplja, Egretta (garzetta/gularis) dimorpha nalazi se u istočnoj Africi, Madagaskaru, Komorima i otočju Aldabra.

Opis

Odrasla jedinka duga je 55-65 cm, s rasponom krila 88-106 cm. Teška je 350-550 grama. Cijelo perje je bijelo. Ima duge crne noge s žutim stopalima i tanki crni kljun. Za vrijeme sezone parenja na potiljku ima dva duga pera na potiljku i providno perje na leđima. Gola koža između kljuna i očiju postaje crvena ili plava. Mlade ptice nalikuju odraslima izvan sezone parenja, ali su im noge i stopala blijeđe boje. Podvrsta E. g. garzetta ima žute noge i sivkastozelenu kožu između kljuna i očiju, dok E. g. nigripes ima žutu kožu između očiju i kljuna, te crnkasta stopala.

Zov ima trbuhozborni efekt, bubnjajući i nalik žabljem gullagullagulla, također hrapavo tvrdo kark.

Stanište

Gnijezdi se kolonijalno u južnoj Europi u močvarama i deltama rijeka koje sadrže drveće neophodno za gradnju gnijezda. Redovito u proljeće stiže dalje na sjever, što je dovelo do proširenja raspona. U ostala doba godine pored svih vrsta plitkih voda, ali osobito u močvarama sa slanom ili bočatom vodom.

U toplijim mjestima većina ovih ptica ima svoje prebivalište. One koje žive na sjeveru migriraju u Afriku i južnu Aziju u velikim raspršenim jatima. Dolaze uglavnom u rujnu ili listopadu. Neke jedinke ostaju tu i tijekom ljeta.

Rasprostranjenost

Izvorna mjesta gniježdenja su velike unutrašnje i obalne močvare u umjerenim područjima Europe, Azije, Afrike, Tajvana i Australije.

Kolonizacija Novog svijeta

Mala bijela čaplja nedavno se počela kolonizirati u Novom svijetu. Prvi zapis o tome bio je na Barbadosu u travnju 1954. Povećanje redovitosti ove ptice dogodilo se i u Surinamu i Brazilu na jugu u Newfoundlandu i na sjeveru u Quebecu. Za ptice na istočnoj obali Sjeverne Amerike mislilo se da su se preselile na sjever zajedno sa snježnim čapljama s Kariba.

Proširenje na sjever Europe

Do 1950-ih mala bijela čaplja bila je ograničena u južnoj Europi. Tijekom nekoliko sljedećih desetljeća postala je uobičajena u zapadnoj Francuskoj, a kasnije i na sjevernoj obali. 1979. gnijezdila se u Nizozemskoj, a prvo veliko gniježdenje bilo je 1990.

U Velikoj Britaniji bila je rijetka sve do zadnjih godina 20. stoljeća i gotovo sigurno nije se gnijezdila. Nasuprot tome, za nešto više od desetljeća postala je uobičajena vrsta na tom području, velikom broju jedinki omiljena su obalna područja. Prvi opće prihvaćen zapis o gniježdenju je onaj na otoku Brownsea u Dorsetu 1996., iako se tvrdilo da se gnijezdila i u Sussexu 1970. Sada ima nekoliko kolonija diljem južne Engleske. U Walesu se prvi put gnijezdila 2002..

U Irskoj se prvi put gnijezdila 1997. na lokaciji Country Cork.

Razmnožavanje

Mala bijela čaplja gnijezdi se u kolonijama, često i s drugim močvarnim pticama. Kolonije sadrže i do 100 parova. U nekim zemljama, kao Zelenortska Republika, gnijezdi se na liticama. Parovi brane mali gnijezdeći teritorij, obično širine 3-4 metra od gnijezda. Gnijezdo je napravljeno od raznih štapića ili drugih materijala iz okoliša. U gnijezdo se postavlja 3-5 jaja, koja inkubiraju 21-25 dana. Ovalnog su oblika, i blijede su boje, ne sjajne, plavozelene. Dimenzija su 46x34 mm. Mladi su pokriveni bijelim perjem. Roditelji se za njih brinu 40-45 dana, kada opernate. Dob prvog gniježdenja obično je 2 godine. Tipičan životni vijek ove ptice je 5 godina.