Razlika između inačica stranice »Grmoliki ranjenik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Biljka je rasprostranjena po [[Mediteran]]u [[Europa|Europe]] i [[Afrika|Afrike]]. U Hrvatskoj je zaštićena još od 1980. godine<ref>[https://sites.google.com/site/zasicenebiljke21/vrste-rijetkih-i-ugrozenih-biljaka/opis-biljaka Zađštićene biljke, Grmoliki ranjenik]</ref>, a od 2004. g. <code>strogo zaštićena</code> na svim prirodnim nalazištima<ref>[http://www.ciopa.hr/ranjenik1.htm Ekološka udruga "Čiopa"]</ref>. Raste u srednjoj i južnoj [[Dalmacija|Dalamciji]], i to po otocima [[Dugi otok]], [[Vis]], [[Biševo]], [[Svetac (otok)|Svetac]], [[Mljet]], [[Koločep]], [[Lopud]], [[Lokrum]], i u okolici [[Dubrovnik]]a. | Biljka je rasprostranjena po [[Mediteran]]u [[Europa|Europe]] i [[Afrika|Afrike]]. U Hrvatskoj je zaštićena još od 1980. godine<ref>[https://sites.google.com/site/zasicenebiljke21/vrste-rijetkih-i-ugrozenih-biljaka/opis-biljaka Zađštićene biljke, Grmoliki ranjenik]</ref>, a od 2004. g. <code>strogo zaštićena</code> na svim prirodnim nalazištima<ref>[http://www.ciopa.hr/ranjenik1.htm Ekološka udruga "Čiopa"]</ref>. Raste u srednjoj i južnoj [[Dalmacija|Dalamciji]], i to po otocima [[Dugi otok]], [[Vis]], [[Biševo]], [[Svetac (otok)|Svetac]], [[Mljet]], [[Koločep]], [[Lopud]], [[Lokrum]], i u okolici [[Dubrovnik]]a. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 00:48, 2. studenoga 2021.
| Grmoliki ranjenik | |
|---|---|
 Grmoliki ranjenik | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Rod: | Anthyllis |
| Vrsta: | A. barba-jovis |
| Dvojno ime | |
| Anthyllis barba-jovis L. | |
Grmoliki ranjenik (jupiterova brada, jupit erov ranjenik; lat. Anthyllis barba-jovis), zimzelena trajnica iz roda ranjenika (Anthyllis), porodica Mahunarki (Fabaceae), poznata je i kao jupiterfova brada.
Latinsko ime vrste znači jupiterova brada (barba, brada, i jovis, jupiter). Naraste do 150 cm. visine, grane krivudave, uglavnom ogoljele, dok su mlada, sivkaste su i dlakave, litovi nasuprotni, cvjetovi su blijedožuti, skupljeni u glavičaste cvatove, dvospolni. Plod je mala mahuna sa jednom sjemenkom.
Biljka je rasprostranjena po Mediteranu Europe i Afrike. U Hrvatskoj je zaštićena još od 1980. godine[1], a od 2004. g. strogo zaštićena na svim prirodnim nalazištima[2]. Raste u srednjoj i južnoj Dalamciji, i to po otocima Dugi otok, Vis, Biševo, Svetac, Mljet, Koločep, Lopud, Lokrum, i u okolici Dubrovnika.
Izvori
A. barba-jovis
A. barba-jovis
A. barba-jovis
A. barba-jovis
