Grb Zagreba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 15: Redak 15:
* [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/288 Grb Grada Zagreba, Željko Heimer, HGZD]
* [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/288 Grb Grada Zagreba, Željko Heimer, HGZD]
* [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-zz.html Grad Zagreb, FAME]
* [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-zz.html Grad Zagreb, FAME]
{{commonscat|Coats of arms of Zagreb}}
 


[[Kategorija:Zagreb]]
[[Kategorija:Zagreb]]
[[Kategorija:Grbovi gradova u Hrvatskoj|Zagreb]]
[[Kategorija:Grbovi gradova u Hrvatskoj|Zagreb]]

Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 00:41

Današnji zagrebački grb
Grb grada na krovu Crkve sv. Marka (grb s crvenim poljem)
Na sjeverozapadnom zidu Crkve sv. Marka izvana nalazi se uklesan grb grada Zagreba iz 1499. godine

Grb Grada Zagreba zasniva se na grbu Griča iz 13. stoljeća. Prema Statutu Grada Zagreba[1] grb ima sljedeći opis:

"U plavome polju na zelenome brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad s trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec."

Do kraja 19. stoljeća ustalila se uglavnom crvena boja pozadine. Nakon ujedinjenja u suvremeni grad 1850. godine, 1896. godine ustanovljena je plava boja štita.

Opis[uredi | uredi kôd]

Zeleni brijeg predstavlja brdo Gradec, a utvrda (utvrđeni grad) s 3 kule predstavlja naselje Gradec - jedno od najstarijih dijelova današnjeg Zagreba. Otvorena vrata (na zidinama utvrđenog grada) simboliziraju gostoljubivost njegovih stanovnika, kao i spremnost građana da pruže svoju zaštitu svakom gostu i utočište putniku-namjerniku. Zvijezda i mlađak simboli su starih slavenskih predkršćanskih božanstava ljepote i ljubavi - božice Lade (prikazivana u narodu kao zvijezda) i boga Lelja (prikazivanog u liku mladog mjeseca). Nalaze se i u najstarijim hrvatskim grbovima), a voditelji hrvatskog narodnog preporoda nazivali su ih leljiva i koristili kao "ilirski" (tj. hrvatski) grb. Modra boja štita u kombinaciji s bijelom/srebrnom utvrdom predstavlja kršćanski koloristički motiv uzačešća Djevice Marije te simbolizira sukob božanskog i ljudskog, nebeskog i zemaljskog. Plava boja štita u grbu grada Zagreba potpuno se uvriježila tek od 19. stoljeću, dok se tijekom 18. stoljeća češće koristio crveno obojeni štit.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]