Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gorka naranča: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 32: Redak 32:
Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo
Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo
</gallery>
</gallery>
{{commonscat|Citrus × aurantium}}
 
{{wikispecies|Citrus × aurantium}}
 


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 00:24

Gorka naranča
C. × aurantium
C. × aurantium
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Rutaceae
Rod: Citrus
Vrsta: C. × aurantium
Dvojno ime
Citrus × aurantium

Gorka naranča (kisela naranča, seviljska naranča, lat. Citrus × aurantium), biljna vrsta iz roda agruma (Citrus). Biljka je porijeklom iz jugoistočne Azije, a danas je raširena po cijelom svijetu. Na Mediteran su je donijeli Arapi u 10. stoljeću, a u Hrvatskoj je ima najviše na južnodalmatinskim otocima i oko Dubrovnika.

Opis

Stablo je visoko, guste krošnje i bodljikavih grana. Cvijet je nešto veći od cvijeta slatke naranče (C. sinensis), latice su bijele. Plod gorke naranče okusa je sličnog grejpfrutu, i koristi se za izradu sokova, sirupa, likera i marmelada u Britaniji. Okus je kiselkastogorkast, i sirovi plodovi se ne jedu. Upotrebljava se kora naranče koja se pod pritiskom kandira u rastvoru šećera.

Ljekovitost

Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se za liječenje bolova u grudima, a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.[1]


Izvori