More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Ronilice]] | [[Kategorija:Ronilice]] | ||
Posljednja izmjena od 1. studeni 2021. u 18:08
| Crvenoglava patka | |
|---|---|
.jpg) Mužjak | |
_female_and_offspring.jpg) Ženka s pačićem | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Anseriformes |
| Porodica: | Anatidae |
| Potporodica: | Aythyinae |
| Rod: | Aythya |
| Vrsta: | A. americana |
| Dvojno ime | |
| Aythya americana (Eyton, 1838) | |
Crvenoglava patka (lat. A. americana) je patka srednje veličine iz roda Aythya, koji se nalazi u potporodici ronilica. 1838. opisao ju je Thomas Campbell Eyton, engleski prirodoslovac[1].
Opis
Mužjaci su dugi 44-54 cm. Ženke su neznatno manje, njihova duljina tijela je 41.5-51.5 cm. Prosječna težina je 1100 grama[2]. Mužjak teži 0.95-1.4 kg, a ženka 0.68-1.3 kg. Duljina krila kod mužjaka je 23-24.2 cm, a kod ženki 21-23 cm[3].
Ova patka jako sliči glavatoj patki, samo joj je glava zaobljenija, a tijelo tamnije. Spolni dimorfizam je naglašen. Mužjaci imaju crvenkastosmeđu glavu, crna prsa i srebrnkasto tijelo. Kljun je svjetlosive boje. Šarenica je žuta, ponekad narančasta.
Ženka je sivosmeđe boje. Odlikuje je najtamnije perje od svih pataka u ovoj potporodici. Kljun je tamnosive boje i ima crni vrh. Šarenica je tamnosmeđe boje.
Pačićima su vrat i leđa svjetlo maslinastosmeđe boje. Čelo, lice i tijelo su žute boje.
Prehrana
Ova ptica hranu obično nalazi ronjenjem. 74% prehrane čini vodena biljka Halodule wrightii, a 21% čine mekušci. Puževi uključuju 18%, a školjkaši 3% prehrane[4].
Razmnožavanje
Crvenoglava patka je većinom monogamna vrsta. Često se zna dogoditi da u istom gnijezdu jaja polaže nekoliko ženki. Jaja su dimenzija 60.2x43.3 mm[5]. Sjajna su, svjetlomaslinaste boje. Inkubacija traje 25 dana, a za vrijeme nje, mužjak se sklanja od gnijezda i mitari se. Godišnja stopa smrtnosti za mlade je 80%, a za odrasle jedinke 40%. Mladi nauče letjeti nakon dva ili dva i pol mjeseca. Za 70-84 dana dobivaju svoju maksimalnu veličinu, ali tada još nisu sposobni brinuti se sami za sebe.