Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crkva sv. Spasa u Dubrovniku: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 15: Redak 15:
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104864 Božo Cvjetković: Crkva Sv. Spasa u Dubrovniku]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104864 Božo Cvjetković: Crkva Sv. Spasa u Dubrovniku]
*[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409960054 Dubrovnik, Crkva sv. Spasa],  Ministarstvo kulture RH
*[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409960054 Dubrovnik, Crkva sv. Spasa],  Ministarstvo kulture RH
{{commonscat|Saint Saviour Church (Dubrovnik)}}
 


{{Ministarstvo kulture}}
{{Ministarstvo kulture}}

Inačica od 1. studeni 2021. u 17:54

Crkva sv. Spasa u Dubrovniku

Crkva sv. Spasa je crkva u starom dijelu Dubrovnika.

Sagrađena je oko 1520. godine kao zavjetna crkva. Kada je potres 17. svibnja 1520. godine pogodio Dubrovnik, poginulo je oko 20 ljudi, a šteta na građevinama bila je velika. Građani Dubrovnika mislili su da će brdo Srđ pasti na grad. U znak zahvalnosti što se to nije dogodilo, Dubrovački senat odlučio je sagraditi ovu crkvu u blizini franjevačkog samostana i velike Onofrijeve česme. Nova crkva posvećena je blagdanu Spasova (Uzašašća), pa se na taj blagdan održavala i procesija.

Radovi na izgradnji povjereni su korčulanskom majstoru Petru Andrijiću, koji je podigao crkvu u renesansnom stilu. Sv. Spas se smatra prvom stilski cjelovitom renesansnom građevinom u Dubrovniku, jer je dotad uglavnom prevladavao gotički stil u arhitekturi Dubrovnika. Crkva ima tzv. trolisno pročelje, odnosno zabat u obliku trolista, svojstven istočnojadransim renesansnim crkvama.

Kada je novi, puno jači potres 6. travnja 1667. pogodio grad, crkva sv. Spasa gotovo da nije pretrpjela nikakvu štetu. Danas se u njoj održavaju koncerti klasične glazbe i likovne izložbe.

Literatura

  • Radovan Ivančević: "Trolisna pročelja renesansnih crkava u Hrvatskoj", Peristil br. 35/36, 1992.-1993. (ISSN 0553-6707)
  • Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik, 1987.

Vanjske poveznice


 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.