Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bijelci (leptiri): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 36: Redak 36:
==Izvori==
==Izvori==
{{Izvori}}
{{Izvori}}
{{commonscat|Pieridae}}
 


[[Kategorija:Papilionoidea]]
[[Kategorija:Papilionoidea]]

Inačica od 1. studeni 2021. u 14:41

Bijelci
Kupusni bijelac (Pieris brassicae)
Kupusni bijelac (Pieris brassicae)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Red: Lepidoptera
Podred: Ditrysia
Natporodica: Papilionoidea
Porodica: Pieridae
Duponchel, 1835.
Raznolikost
76 rodova
1 051 vrsta
Potporodice
Dismorphiinae

Pseudopontiinae
Pierinae
Coliadinae

Bijelci (Pieridae) porodica su bijelih ili žutih danjih leptira sa krilima promjera 3 do 6,5 cm. Pri mirovanju krila drže sklopljena i uzdignuta uvis. Donja strana krila je neuglednije boje sa sitnim crnim pjegama. Gusjenice su im slabo dlakave i često vrlo štetne u vrtovima i voćnjacima. Kukuljica je pasanica bez zapretka.

Vrste

Najpoznatije vrste su dobile imena prema biljkama kojima se hrane njihove gusjenice: glogov bijelac (Aporia crataegi) hrani se voćkama, kupusni bijelac (Pieris brassicae) kupusom, keljom i cvjetačom, repičin bijelac (Artogeia napi), gorušičin bijelac ili livadni bjelčić (Leptidea sinapis), djetelinska zlatna osmica (Colias alfacariensis), zorica (Anthocharis cardamines), a obični žućak (Gonopteryx rhamni) prvi je proljetni leptir.[1][2][3]

Galerija

Izvori

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.
  2. Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. ISBN 86-361-0709-1 .
  3. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8