Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Matija Leonhart: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Matija Leonhart'''-->'''Matija Leonhart''' (u spisima: ''Matthias Leonhart'', također ''Lenhort'', ''Lenhart'', ''Lenhord'', ''Lenhard'' i ''Lenard'') ([[Beč]], ? - [[Zagreb]], [[12. lipnja]] [[1762.]]), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj.
Matija Leonhart''' (u spisima: ''Matthias Leonhart'', također ''Lenhort'', ''Lenhart'', ''Lenhord'', ''Lenhard'' i ''Lenard'') ([[Beč]], ? - [[Zagreb]], [[12. lipnja]] [[1762.]]), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj.


Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), [[Palača Magdalenić-Drašković u Zagrebu|palaču Magdalenić-Drašković]] u Demetrovoj 7, kao i [[Palača Bužan u Zagrebu|palaču Bužan]] u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo;  trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama.
Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), [[Palača Magdalenić-Drašković u Zagrebu|palaču Magdalenić-Drašković]] u Demetrovoj 7, kao i [[Palača Bužan u Zagrebu|palaču Bužan]] u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo;  trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama.

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:34

Matija Leonhart (u spisima: Matthias Leonhart, također Lenhort, Lenhart, Lenhord, Lenhard i Lenard) (Beč, ? - Zagreb, 12. lipnja 1762.), zagrebački graditelj.

Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), palaču Magdalenić-Drašković u Demetrovoj 7, kao i palaču Bužan u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo; trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama. U Marija Gorici sagradio je crkvu i toranj (1753.-1758.) uz franjevački samostan, a radio je i manje adaptacije u samostanu sv. Leonarda u Kotarima kraj Samobora. Njegova arhitektura ima obilježja razvijenog baroknog stila.

Bio je društveno angažiran kao gradski zastupnik i upravitelj gradske ubožnice. Godine 1741. osnovao je graditeljski ceh, kojemu su bili članovi lokalni zidari, klesari i tesari.

Literatura

  • Lelja Dobronić: Zagrebački graditelji i građevinski ceh u XVIII. stoljeću, Iz starog i novog Zagreba, V, Zagreb, 1974.
  • Đurđica Cvitanović: Zagrebački graditelji grade u Marija Gorici, Iz starog i novog Zagreba, VI, Zagreb, 1984.