Bjelica

Bjelica
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima) jede miša
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Reptilia
Red:	Squamata
Podred:	Serpentes
Porodica:	Colubridae
Rod:	Zamenis
Vrsta:	Zamenis longissimus
Dvojno ime
Zamenis longissimus Laurenti, 1768.
sinonimi
* Elaphe longissima

Bjelica ili Eskulapova zmija (lat. Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.

Ova do oko 2 m dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani gušterima, dok se prehrana odraslih sastoji od glodavaca, krtica i rovki, mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu. Ženke u leglo ležu 5-8 jaja u lipnju/srpnju.

Bjelica je u Hrvatskoj i okolnim zemljama jedna od najčešćih zmija i može se susresti od krajnjeg juga do sjevera Hrvatske. Područje njene rasprostranjenosti ide od Španjolske preko cijele južne i središnje Europe do Kavkaza.

Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, smuk ili guž. U stručnoj literaturi u nas se pored latinskog naziva uobičajeno rabe nazivi bjelica i Eskulapova zmija. Naziv bjelica nastao je po blijedožutom trbuhu zmije. Smuk ili guž su općeniti nazivi za slične neotrovne zmije.

Ova je vrsta također povezana s grčkom mitologijom i poviješću medicine. Prema mitu oko Asklepijeva štapa bila je omotana Elaphe longissima. Asklepijev štap ne smije se zamijeniti s Hermesovim štapom (krilati štap s dvije zmije). Ova je vrsta pronađena i na nekim mjestima u Austriji i Njemačkoj gdje su bili podignuti rimski lječilišni hramovi. Kod ove vrste ondje je otkriven i amelanizam (albino) i melanizam.

Bjelica se pojavljuje kao medicinski simbol, Asklepijev štap.

Kao i sve zmije, i bjelica je ugrožena te je u Hrvatskoj kao i drugdje u Europi strogo zaštićena vrsta.

Referencije

"IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta". Preuzeto 6. rujna 2008.