Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kristijan Heinrich Vesteburg''' (rođen 1771. – umro u Zagrebu, 20. svibnja 1816.), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj. | |||
Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz [[Brežice|Brežica]]. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u [[Vlaška ulica|Vlaškoj ulici]]. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila | Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz [[Brežice|Brežica]]. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u [[Vlaška ulica|Vlaškoj ulici]]. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:49
Kristijan Heinrich Vesteburg (rođen 1771. – umro u Zagrebu, 20. svibnja 1816.), zagrebački graditelj. Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz Brežica. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa Maksimilijana Vrhovca. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u Stubičkim Toplicama, koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u Vlaškoj ulici. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila
Literatura
- Lelja Dobronić, Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.