Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lobiranje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lobiranje'''-->'''Lobiranje''' ([[engleski jezik|eng.]] ''lobbying'') označava  način zastupanja [[interes]]u [[politika|politici]], u izvršnoj i [[zakonodavna vlast|zakonodavnoj]] vlasti te utjecaj kroz osobne kontakte na [[javno mnijenje]] preko [[mediji|medija]].
Lobiranje''' ([[engleski jezik|eng.]] ''lobbying'') označava  način zastupanja [[interes]]u [[politika|politici]], u izvršnoj i [[zakonodavna vlast|zakonodavnoj]] vlasti te utjecaj kroz osobne kontakte na [[javno mnijenje]] preko [[mediji|medija]].


Primjerice [[sindikat]]i, [[nevladina organizacija|nevladine organizacije]] i druge [[udruga|udruge]] kao i veće tvrtke koriste svoj utjecaj na donošenje specifičnih [[zakon|zakona]] koju su u njihovom interesu.
Primjerice [[sindikat]]i, [[nevladina organizacija|nevladine organizacije]] i druge [[udruga|udruge]] kao i veće tvrtke koriste svoj utjecaj na donošenje specifičnih [[zakon|zakona]] koju su u njihovom interesu.

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:28

Lobiranje (eng. lobbying) označava način zastupanja interesu politici, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti te utjecaj kroz osobne kontakte na javno mnijenje preko medija.

Primjerice sindikati, nevladine organizacije i druge udruge kao i veće tvrtke koriste svoj utjecaj na donošenje specifičnih zakona koju su u njihovom interesu.

Isto tako članovi udruga dobivaju za njih relevantne informacije pomoću kojih se u pravilu mogu predvidjeti neke odluke koje imaju utjecaj na udruge i njihove članove.

Lobiranje je metoda utjecaja na donositelje odluka i procese donošenja odluka uz određenu strategiju.

Radi se o selektivnim utjecajima na donošenje određenih odluka, ali ne i o suradnji na oblikovanju državno-političkih koncepcija.

Stanje u EU

Zakonodavna zbivanja u glavnim gradovima članica Europske Unije ne mogu biti odvojeni od zbivanja u Bruxellesu.

Europske direktive zahtijevaju naknadne implementacije u nacionalno zakonodavstvo.

U Bruxellesu prema mnogim procjenama djeluje od 15.000 do 20.000 aktivnih lobista. Brojke nisu sasvim pouzdane, jer (za razliku od SAD-a) u europskim institucijama nije obavezna registracija. U Europskom parlamentu je u listopadu 2007. godine djelovalo 4.570 registriranih lobista.[1]

Primjeri za lobističke grupe

Kritike o lobiranju

Lobiranje se temelji na "četvrtoj sili", poznatoj i kao "peta sila", i ima utjecaj na državnu vlast. Za lobiste ne postoji jasna zakonska regulativa.

Lobizam može u nekim slučajevima voditi do korupcije i na taj način na nedopušten način utjecati na vladu.

Vanjske poveznice