More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bogumil Car''' ([[Zagreb]], [[26. travnja]] [[1891.]] - [[Rovinj]], [[5. svibnja]] [[1969.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]]. | |||
Od 1910. do 1914. polazio je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Od 1917. bio je učitelj risanja u [[Pomorska akademija u Bakru|Pomorskoj akademiji u Bakru]], a od 1919. profesor crtanja na zagrebačkim gimnazijama. Od 1927. do 1929. studirao je arhitekturu na zagrebačkom tehničkom fakultetu. U vrijeme II. svjetskog rata izrađivao je [[Maketa|makete]] za potrebe [[Zavod za zaštitu spomenika kulture|Zavoda za zaštitu spomenika kulture]], a poslije rata nastavio je raditi na gimnazijama sve do umirovljenja 1954. godine kada se za stalno nastanjuje u Rovinju. | Od 1910. do 1914. polazio je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Od 1917. bio je učitelj risanja u [[Pomorska akademija u Bakru|Pomorskoj akademiji u Bakru]], a od 1919. profesor crtanja na zagrebačkim gimnazijama. Od 1927. do 1929. studirao je arhitekturu na zagrebačkom tehničkom fakultetu. U vrijeme II. svjetskog rata izrađivao je [[Maketa|makete]] za potrebe [[Zavod za zaštitu spomenika kulture|Zavoda za zaštitu spomenika kulture]], a poslije rata nastavio je raditi na gimnazijama sve do umirovljenja 1954. godine kada se za stalno nastanjuje u Rovinju. | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 17:13
Bogumil Car (Zagreb, 26. travnja 1891. - Rovinj, 5. svibnja 1969.), hrvatski slikar.
Od 1910. do 1914. polazio je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Od 1917. bio je učitelj risanja u Pomorskoj akademiji u Bakru, a od 1919. profesor crtanja na zagrebačkim gimnazijama. Od 1927. do 1929. studirao je arhitekturu na zagrebačkom tehničkom fakultetu. U vrijeme II. svjetskog rata izrađivao je makete za potrebe Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a poslije rata nastavio je raditi na gimnazijama sve do umirovljenja 1954. godine kada se za stalno nastanjuje u Rovinju.
Slikao je u akvarelu i gvašu primorske, istarske i dalmatinske krajolike, radio grafiku, te zidne slike u Sokolskom domu u Zlataru. Cijelog se života bavio karikaturom, a posebno su zapažene karikature s ratišta izložene 1918. godine. Od 1931. do 1937. bio je redoviti suradnik "Kopriva ". Radio je i plakate od kojih su neki i nagrađeni, te ilustrirao knjige.