Marija Trinajstić: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi Marija Trinajstić Božić}} '''Marija Trinajstić''' (Opatija, 12. srpnja 1944.<ref name=povedat/> – 26. srpnja 2026.<ref name=sandalj>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/in-memoriam-preminula-je-promotorica-cakavstine-i-liburnije-marija-trinajstic-12833449 '' In memoriam: Preminula je promotorica čakavšt...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2|Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi [[Marija Trinajstić Božić]]}} | {{drugo značenje2|Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi [[Marija Trinajstić Božić]]}} | ||
'''Marija Trinajstić''' ([[Opatija]], [[12. srpnja]] [[književnost u 1944.|1944.]]<ref name=povedat/> – [[26. srpnja]] [[književnost u 2026.|2026.]]<ref name=sandalj>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/in-memoriam-preminula-je-promotorica-cakavstine-i-liburnije-marija-trinajstic-12833449 '' In memoriam: Preminula je promotorica čakavštine i Liburnije Marija Trinajstić'']. Hrvatski radio – Radio Rijeka. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref>, hrvatska pjesnikinja, prozaistica, urednica i književna kritičarka. Uz pisanje pjesama, veliki dio njena opusa posvećen je očuvanju čakavštine te kulturi Opatije i Liburnije.<ref name=sandalj/> | '''Marija Trinajstić''' ([[Opatija]], [[12. srpnja]] [[književnost u 1944.|1944.]]<ref name=povedat/> – [[26. srpnja]] [[književnost u 2026.|2026.]]<ref name=sandalj>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/in-memoriam-preminula-je-promotorica-cakavstine-i-liburnije-marija-trinajstic-12833449 '' In memoriam: Preminula je promotorica čakavštine i Liburnije Marija Trinajstić'']. Hrvatski radio – Radio Rijeka. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref>), hrvatska pjesnikinja, prozaistica, urednica i književna kritičarka. Uz pisanje pjesama, veliki dio njena opusa posvećen je očuvanju čakavštine te kulturi Opatije i Liburnije.<ref name=sandalj/> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodila se je u Opatiji, u kojoj je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U Rijeci je studirala ekonomiju. Zaposlila se je u Rijeci u [[Brodokomerc]]u.<ref name=povedat/> | Rodila se je u Opatiji, u kojoj je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U Rijeci je studirala ekonomiju. Zaposlila se je u Rijeci u [[Brodokomerc]]u.<ref name=povedat/> | ||
Cijeli je svoj stvarateljski vijek posvetila očuvanju i afirmaciji opatijskih i liburnijskih [[idiom]]a. Bila je višegodišnjom predsjednicom Katedre [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] Opatije. Organizirala je brojne razne kulturne i znanstvene priredbe poput simpozija, književnih susreta i inih. [[Ronjgi]]ma je pridonijela kao suosnivačica tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: [[David Kabalin]], [[Zoran Kompanjet]], [[Duško Prašelj]] i [[Vinko Tadejević]]. <ref name=sandalj/> | Cijeli je svoj stvarateljski vijek posvetila očuvanju i afirmaciji opatijskih i liburnijskih [[idiom]]a. Bila je višegodišnjom predsjednicom Katedre [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] Opatije. Organizirala je brojne razne kulturne i znanstvene priredbe poput simpozija, književnih susreta i inih. [[Ronjgi]]ma je pridonijela kao suosnivačica tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: uz nju to su bili [[David Kabalin]], [[Zoran Kompanjet]], [[Duško Prašelj]] i [[Vinko Tadejević]]. <ref name=sandalj/> | ||
Pjesnički i prozni uradci, književne kritike i recenzije su joj izašle u mnogim časopisima (Dometi, Kaj, Književna Rijeka, Kolo, Mogućnosti, Most, Novi list, Polet, Republika, Studentski list, Telegram, Vjesnik), antologijama<ref name=povedat>Vedrana Spadoni: [https://www.facebook.com/groups/REFaj/posts/28518447651075289/ '' Marija j'užala povedat'']. Riječka enciklopedija – Fluminensia na Facebooku. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> i zbornicima. Međunarodno je priznanje dobila time što su joj pjesme prevedene na dvadeset jezika. <ref name=sandalj/> | Pjesnički i prozni uradci, književne kritike i recenzije su joj izašle u mnogim časopisima (Dometi, Kaj, Književna Rijeka, Kolo, Mogućnosti, Most, Novi list, Polet, Republika, Studentski list, Telegram, Vjesnik), antologijama<ref name=povedat>Vedrana Spadoni: [https://www.facebook.com/groups/REFaj/posts/28518447651075289/ '' Marija j'užala povedat'']. Riječka enciklopedija – Fluminensia na Facebooku. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> i zbornicima. Međunarodno je priznanje dobila time što su joj pjesme prevedene na dvadeset jezika. <ref name=sandalj/> | ||
Posljednja izmjena od 29. srpanj 2026. u 00:25
Za druga značenja, pogledajte Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi Marija Trinajstić Božić.Marija Trinajstić (Opatija, 12. srpnja 1944.[1] – 26. srpnja 2026.[2]), hrvatska pjesnikinja, prozaistica, urednica i književna kritičarka. Uz pisanje pjesama, veliki dio njena opusa posvećen je očuvanju čakavštine te kulturi Opatije i Liburnije.[2]
Životopis
Rodila se je u Opatiji, u kojoj je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U Rijeci je studirala ekonomiju. Zaposlila se je u Rijeci u Brodokomercu.[1]
Cijeli je svoj stvarateljski vijek posvetila očuvanju i afirmaciji opatijskih i liburnijskih idioma. Bila je višegodišnjom predsjednicom Katedre Čakavskog sabora Opatije. Organizirala je brojne razne kulturne i znanstvene priredbe poput simpozija, književnih susreta i inih. Ronjgima je pridonijela kao suosnivačica tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: uz nju to su bili David Kabalin, Zoran Kompanjet, Duško Prašelj i Vinko Tadejević. [2]
Pjesnički i prozni uradci, književne kritike i recenzije su joj izašle u mnogim časopisima (Dometi, Kaj, Književna Rijeka, Kolo, Mogućnosti, Most, Novi list, Polet, Republika, Studentski list, Telegram, Vjesnik), antologijama[1] i zbornicima. Međunarodno je priznanje dobila time što su joj pjesme prevedene na dvadeset jezika. [2]
Uređivala je časopis Domete, Liburnijske teme i dr.. Suradnicom je prve sveobuhvatne antologije čakavske poezije Korablja začinjavca iz 1969. godine.[1]
Neke od pjesama su joj uglazbljene, a pojedine su postale uspješnicama koje su izvodili poznati izvođači:[2]
- Radojka Šverko Nisan šla za ten
- Milka Čakarun Lenac Se bin dala, Zaželela san te
- Višnja Korbar i Toni Kljaković Hodi Pave navigat
- Marinella Srebrni dah
Djela
- Svakodnevna misa riječi
- Otprilike dan
- Cimbuja
- Mat mi j' užala povedat
- Kantunić ot mizerije
- Nella terra delle nifee
Nagrade i priznanja
Ističu se:[2]
- Nagrada Drago Gervais, za zbirku Cimbuja [4]
- Nagrada za životno djelo Grada Opatije
- nagrade na Melodijama Istre i Kvarnera za tekstove pjesama
- niz strukovnih nagrada i priznanja[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Vedrana Spadoni: Marija j'užala povedat. Riječka enciklopedija – Fluminensia na Facebooku. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Tatjana Sandalj: In memoriam: Preminula je promotorica čakavštine i Liburnije Marija Trinajstić. Hrvatski radio – Radio Rijeka. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
- ↑ Nikola Cvjetović: [IN MEMORIAM Marija Trinajstić (1944. – 2026.)]. Torpedo.media. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
- ↑ Branimir Dropuljić i Marija Trinajstić novi dobitnici Književne nagrade "Drago Gervais". MojaRijeka 0. 27. rujna 2019. Pristupljeno 2025-02-22.