Vitomir Korać: razlika između inačica
iz članaka Živko Petričić, Cezar Akačić, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908., Anton Lipošćak, 1. kongres SRPJ(k) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
1908. na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|izborima]] za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru [[Šid]]u. | 1908. na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1908.|izborima]] za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru [[Šid]]u. | ||
Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske [[Anton Lipošćak]] vratio u Hrvatsku, protiv njega je montiran proces ("[[afera Lipošćak]]"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] uoči odlučujuće sjednice [[24. studenog]] [[1918.]], s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Svetozar Pribićević]] i njegovi [[montirani proces|montirali]] su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa [[Socijaldemokracija|socijalista]] | Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske [[Anton Lipošćak]] vratio u Hrvatsku 1918. poslije rata, protiv njega je montiran proces ("[[afera Lipošćak]]"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] uoči odlučujuće sjednice [[24. studenog]] [[1918.]], s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Svetozar Pribićević]] i njegovi [[montirani proces|montirali]] su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa [[Socijaldemokracija|socijalista]] Vitomir Korać, kojeg su htjeli vrbovati.<ref name="bk">Bogdan Krizman: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989. {{ISBN|86-343-0243-1}}</ref> | ||
Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli [[Ante Trumbić]], zatim [[Svetozar Pribićević]] kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, [[Vitomir Korać]] (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te [[Fran Poljak]] kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/76930 Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine] Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.</ref> | Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli [[Ante Trumbić]], zatim [[Svetozar Pribićević]] kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, [[Vitomir Korać]] (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te [[Fran Poljak]] kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/76930 Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine] Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.</ref> | ||
Inačica od 17. svibanj 2026. u 18:31
1908. na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor izabran u kotaru Šidu.
Kad se je hrv. general austro-ugarske vojske Anton Lipošćak vratio u Hrvatsku 1918. poslije rata, protiv njega je montiran proces ("afera Lipošćak"). Da bi zastrašili, impresionirali i psihološki "obradili" članove središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS uoči odlučujuće sjednice 24. studenog 1918., s ciljem da čim prije izglasaju odluku o ujedinjenju sa Srbijom, Svetozar Pribićević i njegovi montirali su proces protiv Lipošćaka i još nekih časnika. Optužili su ih da kuju zavjeru protiv Narodnog vijeća s namjerom stvaranja "Vijeća vojnika, radnika i seljaka" i to obilno razglasili. Zavjeru je navodno razotkrio vođa socijalista Vitomir Korać, kojeg su htjeli vrbovati.[1]
Kad je stvorena prva vlada Stojana Protića 20. prosinca 1918. povjerenici su izgubili svoj status jer su odjeli započeli s likvidacijom poslova. Iz Hrvatske su u vladu ušli Ante Trumbić, zatim Svetozar Pribićević kao ministar unutarnjih poslova (prvak Hrvatsko-srpske koalicije), Živko Petričić (starčevićanski pravaš) kao ministar poljoprivrede, Vitomir Korać (predstavnik Socijal-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije) te Fran Poljak kao ministar za agrarnu reformu (član Hrvatsko-srpske koalicije). Petričić je ostavku dao već 14. ožujka 1919. godine.[2]
Od hrvatskih političara koji su i ušli u tu vladu, većina je dala ostavke Ante Trumbić (nakon potpisivanja Rapallskog ugovora), Vitomir Korać i Živko Petričić (ožujak i travanj 1919.), ostali su F. Poljak i Svetozar Pribićević (glavni nositelj diktatorskog ponašanja na čelu NV SHS). [3]
1930. je objavio u Zagrebu knjigu Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji u izdanju Radničkih sindikata.
Izvori
- ↑ Bogdan Krizman: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu – Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989. ISBN 86-343-0243-1
- ↑ Mira Kolar-Dimitrijević: Gospodarsko-socijalni rad Narodne vlade Narodnog vijeća Države SHS 1918. godine Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 26, 1993., str. 209., 210., 211., 218.
- ↑ Branka Boban: Socijalni problemi i njihov utjecaj na raspoloženje najširih slojeva u Banskoj Hrvatskoj prema stvaranju jugoslavenske države 1918. godine, str. 224