Pretpovijesni ljudi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pretpovijesni ljudi'''-->[[Datoteka:Paranthropus boisei.JPG|230px|right]]
[[Datoteka:Paranthropus boisei.JPG|230px|right]]
'''Pretpovijesni ljudi''' ([[hominidi]]), živjeli su u [[Afrika|Africi]]. Kad su počeli uspravno hodati i naučili koristiti oruđe, prije oko 100.000 godina, postali su poznati kao  >> ''moderni ljudi'' <<  ili [[Homo sapiens]]. Ti ljudi ponekad se nazivaju ''pretpovijesni'' zato što su živjeli davno prije pisane povijesti. Iz [[fosil|fosilnih dokaza]] doznajemo da su do hrane dolazili skupljanjem plodova i lovom, izrađivali jednostavnu odjeću i gradili skloništa od lokalnih materijala. Ljudi su tako živjeli tisućama godina. Oko [[9. tisućljeće p.n.e.|9000. p. n. e.]] po prvi put su ljudi u [[Azija|zapadnoj Aziji]] počeli sebi proizvoditi hranu obrađujući zemlju.
'''Pretpovijesni ljudi''' ([[hominidi]]), živjeli su u [[Afrika|Africi]]. Kad su počeli uspravno hodati i naučili koristiti oruđe, prije oko 100.000 godina, postali su poznati kao  >> ''moderni ljudi'' <<  ili [[Homo sapiens]]. Ti ljudi ponekad se nazivaju ''pretpovijesni'' zato što su živjeli davno prije pisane povijesti. Iz [[fosil|fosilnih dokaza]] doznajemo da su do hrane dolazili skupljanjem plodova i lovom, izrađivali jednostavnu odjeću i gradili skloništa od lokalnih materijala. Ljudi su tako živjeli tisućama godina. Oko [[9. tisućljeće p.n.e.|9000. p. n. e.]] po prvi put su ljudi u [[Azija|zapadnoj Aziji]] počeli sebi proizvoditi hranu obrađujući zemlju.



Posljednja izmjena od 11. travanj 2022. u 23:31

Datoteka:Paranthropus boisei.JPG

Pretpovijesni ljudi (hominidi), živjeli su u Africi. Kad su počeli uspravno hodati i naučili koristiti oruđe, prije oko 100.000 godina, postali su poznati kao >> moderni ljudi << ili Homo sapiens. Ti ljudi ponekad se nazivaju pretpovijesni zato što su živjeli davno prije pisane povijesti. Iz fosilnih dokaza doznajemo da su do hrane dolazili skupljanjem plodova i lovom, izrađivali jednostavnu odjeću i gradili skloništa od lokalnih materijala. Ljudi su tako živjeli tisućama godina. Oko 9000. p. n. e. po prvi put su ljudi u zapadnoj Aziji počeli sebi proizvoditi hranu obrađujući zemlju.

Religija[uredi | uredi kôd]

Postojanje obrednih mjesta, kao što su kameni krugovi, i brižljivo pokapanje pokojnika govori o tome da su naši najstariji preci održavali vjerske obrede i vjerovali u zagrobni život.

  • Kultne figure

Arheolozi su pronašli brojne figurice u današnjoj Grčkoj i na otočju Ciklidi. Smatra se da one predstavljaju boginje i bogove pretpovijesnih ljudi koji su tamo živjeli.

  • Pokapanje pokojnika

Pretpovijesni ljudi često su pokapani u skvrčenom ili fetalnom položaju. Obično su bili okruženi osobnim stvarima za korištenje u zagrobnom životu.

  • Stonehenge
Stonehenge

Stonehenge je kameni krug na jugu Engleske i vjerojatno je podignut u vjerske svrhe prije najmanje 4000 godina. Na ljetni solsticij sunce se diže direktno iznad Heel Stonea u Stonehengeu.

  • Carnac

U Carnacu u Francuskoj nalazi se najveći kameni niz. Sastoji se od 1100 kamenova u 11 redova postavljenih u smjeru istok - zapad što ukazuje da su graditelji bili sljedbenici religije koja se temeljila na suncu.

Odjeća[uredi | uredi kôd]

Tijekom posljednjeg ledenog doba, prije oko 18.000 godina, ljudi su naučili oderati kožu životinjama i nositi krzno kao toplinsku zaštitu. Također su preli vunu skinutu sa leđa ovaca.

Pribavljanje hrane[uredi | uredi kôd]

Kad praljudi nisu mogli pronaći hranu u jednom području, odlazili su na drugo mjesto. Često su se ravnali prema godišnjem dobima, putujući tijekom zimskih mjeseci u toplije krajeve. U većini društvenih zajednica žene su skupljale biljni materijal - lišće, plodove, i korijenje - dok su muškarci meso i ribu lovili oružjem kao što su luk i strijela, toljage i koplja.

Lov[uredi | uredi kôd]

Meso je bilo važan izvor hrane kad nije bilo dovoljno zelenog povrća. Za lov je bila potrebna suradnja - nekoliko muškaraca odlazilo je zajedno u lov slijedeći i ubijajući životinje kao što su jeleni i mamuti.

Ribolov[uredi | uredi kôd]

Ljudi koji su živjeli uz more, jezero ili rijeku pretežno su se hranili ribom koju su lovili malenim i jednostavnim udicama. Riba se lovila i harpunima od kosti ili jelenjih rogova.

Skupljanje plodova[uredi | uredi kôd]

Prvi ljudi postupno su učili koje su biljke jestive, a koje su otrovne. Jeli su najčešće sirovo lišće, bobice i korijenje. U proljeće je bilo obilje hrane kao što su listovi maslačka. Ljeti je grožđe i ostalo voće pridonosilo raznolikosti prehrane i hranjivih sastojaka. U jesen se skupljalo orašaste i bobičaste plodove te pohranjivalo za zimu. Zimi su lovci donosili kući meso te ga pripremali i jeli sa orašastim plodovima i korijenjem.

Nastambe[uredi | uredi kôd]

Špilja

Špilje su bile dobra prebivališta - naši najstariji ljudski preci živjeli su u špiljama u Izraelu prije najmanje 100.000 godina. Ako nije bilo prirodnog skloništa, pretpovijesni čovjek podizao je nastambu od lokalnog materijala, primjerice drva, kamena ili tratine.

Špilje[uredi | uredi kôd]

Pojedine špilje, primjerice špilja Silozwane u Zimbabveu, bile su trajno nastanjene. Neke druge špilje služile su kao privremeno sklonište lovcima ili kao baze za ribarske pohode.

Privremene nastambe[uredi | uredi kôd]

Prije otprilike 18.000 - 12.000 godina u srednjoj Europi pretpovijesni ljudi podizali su nastambe od mamutovih kosti i koža. Vatra se održavala u glinenom ili kamenom ognjištu i grijala nastambu.

Trajne nastambe[uredi | uredi kôd]

Neki prapovijesni ljudi u Sjevernoj Americi živjeli su u čvrstim i trajnim kućama. Podizali su okvirnu konstrukciju od štapova, gradili zid od blata, a potom kuću prekrivali visokim slamnatim krovom.

Vremenska tablica[uredi | uredi kôd]

Godine Prapovijesna zbivanja
Prije 35 milijuna godina Od majmunskih predaka u Africi počinje evolucija kojom nastaje Homo sapiens.
Prije 2-2,5 milijuna godina U Afrci se pojavljuju hominidi.
100.000 pr. n. e. Razvija se moderni čovjek Homo sapiens.
50.000 pr. n. e. Prvi ljudi stižu u Ameriku i Australiju.
11.000 pr. n. e. Čovjek pripitomljava životinje u zapadnoj Aziji.
10.500 pr. n. e. U Japanu se proizvodi lončarija.
9000 pr. n. e. U Aziji se uzgajaju pšenica i ječam.
6500 pr. n. e. Prvi se gradovi počinju razvijati u zapadnoj Aziji.

ca:Procés d'hominització de:Hominisation fa:تکامل بشر fr:Évolution humaine la:Evolutio Hominis sl:Nastanek in razvoj človeka sr:Развој човека tr:İnsan evrimi