Barbara McClintock: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:McClintock Nobel Lecture.jpg|thumb|300px|right|Barbara McClintock tijekom tjedna održavanja Nobelove nagrade održala je Nobelovo predavanje na Karolinskom institutu u Stockholmu. (1983)]] | |||
'''Barbara McClintock''' ({{SAD grad|Hartford|Connecticut}}, [[16. lipnja]] [[1902.]] - {{SAD grad|New York|New York}}, [[2. rujna]] [[1992.]]), [[SAD|američka]] [[citogenetika|citogenetičarka]], koja je 1983.g. dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. | '''Barbara McClintock''' ({{SAD grad|Hartford|Connecticut}}, [[16. lipnja]] [[1902.]] - {{SAD grad|New York|New York}}, [[2. rujna]] [[1992.]]), [[SAD|američka]] [[citogenetika|citogenetičarka]], koja je 1983.g. dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 09:49
Barbara McClintock (Hartford, Connecticut, 16. lipnja 1902. - New York, New York, 2. rujna 1992.), američka citogenetičarka, koja je 1983.g. dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
Rad
Tijekom 1920-ih godina McClintock je istraživala kromosome kukuruza i njihovo ponašanje tijekom diobe stanica. Tijekom tih istraživanja razvila je tehnike vizualizacije kromosoma i mikroskopskim analizama demonstrirala mnoge osnove genetičke ideje kao što su genska rekombinacija, kromosomskim križanjem, u mejozi. Prva je napravila gensku kartu kukuruza, povezavši regije kromosoma s fizičkim značajkama. Pokazala je i ulogu pojedinih dijelova kromosoma, telomera i centromera.