Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Arvid Carlsson: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arvid Carlsson'''-->[[File:Arvid Carlsson 2011a.jpg|thumb|Arvid Carlsson (2011).]]
[[File:Arvid Carlsson 2011a.jpg|thumb|Arvid Carlsson (2011).]]
'''Arvid Carlsson''' (rođen [[25. siječnja]], [[1923.]]) je [[Švedska|švedski]] [[znanstvenik]] koji je najpoznatiji po svome radu na [[neurotransmiter]]u [[dopamin]]u i njegovom učinku na [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]]. Carlsson je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 2000.g. zajedno sa [[Eric Kandel]]om i [[Paul Greengard]]om.
'''Arvid Carlsson''' (rođen [[25. siječnja]], [[1923.]]) je [[Švedska|švedski]] [[znanstvenik]] koji je najpoznatiji po svome radu na [[neurotransmiter]]u [[dopamin]]u i njegovom učinku na [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]]. Carlsson je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 2000.g. zajedno sa [[Eric Kandel]]om i [[Paul Greengard]]om.



Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 21:10

Arvid Carlsson (2011).

Arvid Carlsson (rođen 25. siječnja, 1923.) je švedski znanstvenik koji je najpoznatiji po svome radu na neurotransmiteru dopaminu i njegovom učinku na Parkinsonovu bolest. Carlsson je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2000.g. zajedno sa Eric Kandelom i Paul Greengardom.

Otkriće

Godine 1957. Carlsson je demonstrirao da je dopamin neuroprijenosnik u mozgu, a ne samo prekursor noradrenalina kao što se prije pretpostavljalo. Razvio je metodu za mjerenje količine dopamina u mozgu i ustanovio da je nivo dopamina u bazalnim ganglijima, dijelu mozga važnom za kretanje, izrazito visok. Carlsson je kasnije pokazao da davanje rezerpina eksperimentalnim životinjama, kod njih snizuje nivo dopamina i smanjuje kontrolu pokreta. Ti su učinci bili slični onima kod Parkinsonove bolesti. Davajući tim životinjama tvar L-Dopa, koja je prekursor dopamina, ublažio je njihove simptome. To otkriće navelo je liječnike da pokušaju koristiti L-Dopu kod pacijenata sa Parkinsonovom bolesti, što je rezultiralo ublažavanjem nekih simptoma u ranim stadijima bolesti.

Vanjske poveznice