Moravsko-šleski Beskidi: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|' |
m Zamjena teksta - '\|' u '|' |
||
| Redak 105: | Redak 105: | ||
==Ostali projekti== | ==Ostali projekti== | ||
{{WProjekti | {{WProjekti | ||
|commonscathr= Moravsko-šleski Beskidi | |||
}} | }} | ||
Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:14
| Moravsko-šleski Beskidi | |
|---|---|
Vrh Smrk u Moravsko-šleskim Beskidima
| |
| Visina | Lysá hora - 1323 m |
| Država / pokrajina | |
| Dio gorja | Zapadni Beskidi |

Moravsko-šleski Beskidi (češki: Moravskoslezské Beskydy, slovački: Moravsko-sliezske Beskydy) prostrana je planinska regija u Češkoj te manjim dijelom u Slovačkoj. Dio je Zapadnih Beskida koji su pak dio Karpata.
Planina je nastala tijekom alpske orogeneze u kenozoiku. Geološki se uglavnom sastoji od flišnih naslaga. Na sjeveru je strma i uzdiže se na gotovo 1.000 metara u odnosu na prilično ravan krajolik, na jugu se polako stapa s planinskim lancem Javorník. Na jugozapadu Moravsko-šleski Beskidi su odvojeni od Vsetínské vrchy dolinom rijeke Rožnovske Bečve, a na sjeveroistoku ih Jablunkov prijevoj dijeli od Šleskih Beskida.
Najviša točka planine je Lysá hora s 1.323 m, koja je jedno od najkišovitijih mjesta u Češkoj s oko 1500 mm padalina godišnje. Planine su 80% pod šumama, uglavnom nasadima smreke koja je na nekim dijelovima teško oštećena zbog industrije iz Ostrave. Izvorno je planina bila pokrivena mješovitom šumom s dominantnom bukvom. U planini obitavaju tri velike srednjoeuropske zvijeri ris, medvjeda i vuka.
Vrhovi
- Lysá hora 1323
- Smrk 1276}
- Kněhyně
- Čertův mlýn 1206
- Travný 1203
- Malý Smrk 1174
- Radhošť 1129
- Radegast 1106
- Tanečnice 1084
- Ropice 1083
- Veľký Polom 1067
- Javorový vrch 1032
Reference
idRohlík, Jiří (2001) Moravskoslezské Beskydy, Soubor turistických map 1:50 000.
- • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb