Obični škanjac

Škanjac
škanjac
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Falconiformes
Porodica:	Accipitridae
Potporodica:	Buteoninae
Rod:	Buteo
Vrsta:	B. buteo
Dvojno ime
Buteo buteo (Linnaeus, 1758)
Raspon
██ prisutan cijelu godinu ██ zimsko stanište ██ prostor gniježđenja

Buteo buteo

Škanjac (lat. Buteo buteo), poznat i kao škanjac mišar, je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).

Rasprostranjenost

Škanjac je, nakon vjetruše, druga najrasprostranjenija ptica grabljivica u Europi. Na sjeveru Europe i po Rusiji je selica te se tamo dolazi samo gnijezditi, dok je u ostalim dijelovima Europe stanarica. Nalazi ga se na raznim staništima, od šume i rijetko pošumljenih područja preko obrađenih površina do vlažnih staništa kakva su tresetišta i cretovi. Živi na rubovima šuma, gdje gradi gnijezda.

Veličina i boja

Srednje veličine i raznolike boje perja koja se može kretati od tamnosmeđe do skoro potpuno bijele. Smeđi primjerci su karakteristični po velikim bijelim mrljama s gornje strane krila. Duljina tijela se kreće od 51-57 centimetara, a raspon krila mu je od 110-150 cm. Težak je do 1 kg. Velika krila i širok kratak rep su prilagodba za jedrenje na zračnim strujama (termalima). Ženke su u pravilu nešto veće od mužjaka. Noge su mu kratke sa snažnim kandžama.

Hrana i način lova

Škanjac obično vreba s povišenog položaja (stupovi uz cestu, telefonski stupovi, stabla) a kad ugleda potencijalnu žrtvu laganim zamasima krila uzima zalet i potom se obrušava. Može ga se vidjeti i kako lebdi iznad jednog mjesta na livadi ili njivi, čekajući da se pojavi plijen. Isto tako, može ga se vidjeti kako hoda po zemlji, tražeći kukce i crve. Sluh mu je vrlo istančan i njime također otkriva plijen. Hrani se uglavnom malim sisavcima, ali zna loviti gmazove, vodozemce, kukce, beskralježnjake, mlade ptice,voluharice, miševe i gujavice.. Ponekad se hrane i strvinama, što dovodi do toga da ih optužuju za napade na malu janjad.

Razmnožavanje

U vrijeme parenja mužjak i ženka škanjca izvode svadbeni let u zraku tako da si nogama dodaju grane. Vrhunac udvaranja je zajednički let isprepletenih nogu. Početkom proljeća ženka u gnijezdo snese najčešće tri jaja. Na njima sjede i mužjak i ženka, a iz njih se izliježu čučavci - mladi ptići koji su slijepi, goli i posve ovisni o roditeljima koji im donose hranu. Tek nakon četrdesetak dana oni postaju samostalni.

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Obični škanjac
	Wikivrste imaju podatke o: Obični škanjac