Razlika između inačica stranice »Gusev (krater na Marsu)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Sustav kanjona nazvan [[Ma'adim Vallis]] vjerojatno je donosio tekuću vodu u krater, ili vodu i led u jednom od razdoblja Marsove prošlosti. Krater se zato doima kao staro presahlo jezero s sedimentima debelim oko 3000 m.<ref>{{eng oznaka}} {{cite news | last=Burnham | first=Robert | url=https://asunews.asu.edu/20140409-lake-gusev | title=Gusev Crater once held a lake after all, says ASU Mars scientist | work=Državno sveučilište u Arizoni | date=9. travnja 2014. | accessdate=10. travnja 2014. }}</ref> Neke od uočenih geoloških formacija u krateru donekle podsjećaju na riječne delte na Zemlji. Na Zemlji ovakve delte nastaju stotinjak tisuća godina, što upućuje na duži tok vode. Fotografije iz orbite pokazuju da se na izvoru Ma'adim Vallisa nalazilo jezero koje je možda bilo izvor vode koja je tekla kanjonom. Ne zna se je li ovaj tok bio spor i dugotrajan, ili se radilo o povremenim velikim buijcama. | Sustav kanjona nazvan [[Ma'adim Vallis]] vjerojatno je donosio tekuću vodu u krater, ili vodu i led u jednom od razdoblja Marsove prošlosti. Krater se zato doima kao staro presahlo jezero s sedimentima debelim oko 3000 m.<ref>{{eng oznaka}} {{cite news | last=Burnham | first=Robert | url=https://asunews.asu.edu/20140409-lake-gusev | title=Gusev Crater once held a lake after all, says ASU Mars scientist | work=Državno sveučilište u Arizoni | date=9. travnja 2014. | accessdate=10. travnja 2014. }}</ref> Neke od uočenih geoloških formacija u krateru donekle podsjećaju na riječne delte na Zemlji. Na Zemlji ovakve delte nastaju stotinjak tisuća godina, što upućuje na duži tok vode. Fotografije iz orbite pokazuju da se na izvoru Ma'adim Vallisa nalazilo jezero koje je možda bilo izvor vode koja je tekla kanjonom. Ne zna se je li ovaj tok bio spor i dugotrajan, ili se radilo o povremenim velikim buijcama. | ||
Dana [[3. siječnja]] [[2004.]] u Gusev je sletio [[NASA]]-in rover [[Spirit]]. Znanstvenici koji upravljaju roverom nadaju se će manji krateri možda otkriti starije sedimente. U početku su znanstvenici bili razočarani jer se Gusev pokazao kao ravna ravnica lave, sve dok Spirit nije došao do '''Kolumbijinih brda'''. Tamo su otkrivene stijene koje su pokazale manju izloženost slankastoj vodi u davnoj prošlosti.<ref>{{eng oznaka}} {{ | Dana [[3. siječnja]] [[2004.]] u Gusev je sletio [[NASA]]-in rover [[Spirit]]. Znanstvenici koji upravljaju roverom nadaju se će manji krateri možda otkriti starije sedimente. U početku su znanstvenici bili razočarani jer se Gusev pokazao kao ravna ravnica lave, sve dok Spirit nije došao do '''Kolumbijinih brda'''. Tamo su otkrivene stijene koje su pokazale manju izloženost slankastoj vodi u davnoj prošlosti.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba |url=http://www.agu.org/pubs/crossref/2006/2005JE002490.shtml |title=Aqueous processes at Gusev crater inferred from physical properties of rocks and soils along the Spirit traverse |publisher=''agu.org'' }}, pristupljeno 10. travnja 2014.</ref> | ||
===Galerija slika=== | ===Galerija slika=== | ||
Inačica od 01:48, 18. studenoga 2021.
Gusev je ime kratera na Marsu. Krater se nalazi na 174.5° istočno i 14.6° južno. Promjer kratera je oko 170 km i nastao je prije tri do četiri milijarde godina. Ime je dobio po ruskom astronomu Matveju Gusevu (1826.-1866.).
Sustav kanjona nazvan Ma'adim Vallis vjerojatno je donosio tekuću vodu u krater, ili vodu i led u jednom od razdoblja Marsove prošlosti. Krater se zato doima kao staro presahlo jezero s sedimentima debelim oko 3000 m.[1] Neke od uočenih geoloških formacija u krateru donekle podsjećaju na riječne delte na Zemlji. Na Zemlji ovakve delte nastaju stotinjak tisuća godina, što upućuje na duži tok vode. Fotografije iz orbite pokazuju da se na izvoru Ma'adim Vallisa nalazilo jezero koje je možda bilo izvor vode koja je tekla kanjonom. Ne zna se je li ovaj tok bio spor i dugotrajan, ili se radilo o povremenim velikim buijcama.
Dana 3. siječnja 2004. u Gusev je sletio NASA-in rover Spirit. Znanstvenici koji upravljaju roverom nadaju se će manji krateri možda otkriti starije sedimente. U početku su znanstvenici bili razočarani jer se Gusev pokazao kao ravna ravnica lave, sve dok Spirit nije došao do Kolumbijinih brda. Tamo su otkrivene stijene koje su pokazale manju izloženost slankastoj vodi u davnoj prošlosti.[2]
Galerija slika
Mjesto slijetanja Spirita.
Prva Spiritova fotografija s u boji.
Krater Bonneville.
Krater Missoula.
Pogled s vrha brda Husband.
Zalazak Sunca.
Spiritov uspon na brdo Husband.
Snimka tla u lažnim bojama.
.jpg){kind=small}
Izvori
- ↑ (engl.) Burnham, Robert (9. travnja 2014.). "Gusev Crater once held a lake after all, says ASU Mars scientist". Državno sveučilište u Arizoni. https://asunews.asu.edu/20140409-lake-gusev Pristupljeno 10. travnja 2014.
- ↑ (engl.) "Aqueous processes at Gusev crater inferred from physical properties of rocks and soils along the Spirit traverse". agu.org. http://www.agu.org/pubs/crossref/2006/2005JE002490.shtml , pristupljeno 10. travnja 2014.
