preuzeto s hr.wikipedije |
m Zamjena teksta - '{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Paolo Veneziano 005.jpg|240px|mini|desno|[[Paolo Veneziano]]: Krunidba Marije]] | [[Datoteka:Paolo Veneziano 005.jpg|240px|mini|desno|[[Paolo Veneziano]]: Krunidba Marije]] | ||
'''Krunidba Blažene Djevice Marije''' tema je kršćanske umjetnosti, posebno popularna u [[Italija|Italiji]] od 13. do 15. stoljeća. [[Krist]], ponekad u pratnji [[Bog Otac|Boga Oca]] i [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] u obliku goluba, stavlja [[kruna|krunu]] na glavu [[Djevica Marija|Marije]] kao [[Blažena Djevica Marija Kraljica|Kraljice Neba]]. U ranim verzijama okruženje je [[Nebo]] zamišljeno kao zemaljski dvor, s osobljem [[svetac]]a i [[anđeo|anđela]]; u kasnijim verzijama likovi sjede na oblacima. | '''Krunidba Blažene Djevice Marije''' tema je kršćanske umjetnosti, posebno popularna u [[Italija|Italiji]] od 13. do 15. stoljeća. [[Krist]], ponekad u pratnji [[Bog Otac|Boga Oca]] i [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] u obliku goluba, stavlja [[kruna|krunu]] na glavu [[Djevica Marija|Marije]] kao [[Blažena Djevica Marija Kraljica|Kraljice Neba]]. U ranim verzijama okruženje je [[Nebo]] zamišljeno kao zemaljski dvor, s osobljem [[svetac]]a i [[anđeo|anđela]]; u kasnijim verzijama likovi sjede na oblacima. | ||
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2025. u 04:56
Krunidba Blažene Djevice Marije tema je kršćanske umjetnosti, posebno popularna u Italiji od 13. do 15. stoljeća. Krist, ponekad u pratnji Boga Oca i Duha Svetoga u obliku goluba, stavlja krunu na glavu Marije kao Kraljice Neba. U ranim verzijama okruženje je Nebo zamišljeno kao zemaljski dvor, s osobljem svetaca i anđela; u kasnijim verzijama likovi sjede na oblacima.
Tema je jedna od najčešćih na sačuvanim talijanskim pločama iz 14. stoljeća, uglavnom izrađenim za bočni oltar u crkvi. Mnoge rimokatoličke crke imaju bočni oltar ili kapelu posvećenu Mariji.
Službeni status i blagdan
Vjerovanje u Mariju kao Kraljicu Neba dobilo je papinsko odobrenje Pija XII. u enciklici Ad Caeli Reginam od 11. listopada 1954.[1] Rimokatolička Crkva slavi blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice svakog 22. kolovoza. Blagdan se prije slavio 31. svibnja, na kraju Marijinog mjeseca.
Čin krunjenja Djevice Marije za Kraljicu Neba i Zemlje nakon Uznesenja tradicionalno je katoličko vjerovanje koje se odražava u krunici. Krunidba Blažene Djevice Marije peto je od slavnih otajstava krunice.[2]
Podrijetlo i razvoj
Prizor je posljednja epizoda u životu Djevice Marije i slijedi nakon njezina Uznesenja. Biblijska osnova nalazi se u Pjesmi nad pjesmama (4,8), Psalmima (45, 11–12) i Otkrivenju (12, 1–7). Naslov „Kraljica neba” ili „Regina Coeli” za Mariju datira barem iz 12. stoljeća.
Tema se prvi put pojavljuje u umjetnosti u Engleskoj, u „Benediktionalu” sv. Æthelwolda (963. - 984.). Brzo je prihvaćena i istaknuta na portalima francuskih gotičkih katedrala kao što su: Senlis, Chartres, Notre-Dame de Paris, Amiens i Reims.
Čin krunidbe duboko je ukorijenjen u Bibliji, odražavajući obećanje vječne nagrade za sve vjernike, kao što se vidi u Jakovu 1,12.
Galerija
-
Gentile da Fabriano: Krunidba Djevice -
Michael Sittow: Krunidba Djevice -
Fra Angelico: Krunidba Djevice -
Filippo Lippi: Krunidba Djevice
Izvori
- ↑ Pope Pius XII, Ad Caeli Reginam vatican.va Preuzeto 20. kolovoza 2025.
- ↑ Glorious Mysteries vatican.va Preuzeto 20. kolovoza 2025.